Naslovna / Zdravlje

Kako hronična bolest bubrega utiče na razvoj kardiovaskularnih bolesti

Priredio/la: S.St.|13:00 - 30. 05. 2023.

Vaskularna kalcifikacija, mineralne naslage na zidovima krvnih sudova, česte su kod pacijenata sa hroničnim oboljenjem bubrega. Istraživači kažu da mali ekstracelularni vezikuli (sEV) – male, zatvorene strukture izvan ćelija – mogu igrati ulogu u razvoju vaskularne kalcifikacije

hronična bolest bubrega Dijabetes i visok krvni pritisak odgovorni su za dve trećine slučajeva hronične bolesti bubrega Foto Shutterstock

Hronična bolest bubrega je stanje u kome su bubrezi oštećeni i ne mogu normalno da filtriraju krv. Dijabetes i visok krvni pritisak odgovorni su za dve trećine slučajeva hronične bolesti bubrega, navode u National Kidney Foundation. Simptomi bolesti bubrega mogu da budu:

  • osećaj umora više nego normalno
  • slab apetit
  • grčevi u mišićima noću
  • otečene noge i gležnjevi
  • natečenost oko očiju, posebno ujutru
  • suva koža koja svrbi
  • potreba da se češće ide u toalet

Hronična bolest bubrega i kardiovaskularne bolesti

Osobe sa hroničnom bolešću bubrega imaju visok rizik od razvoja srčanih bolesti.

– Većina ljudi koji imaju bolest bubrega obično ne umiru od bolesti bubrega, već od kardiovaskularnih bolesti – rekao je za Medical News Today (MNT) dr Paul Welling, profesor medicine, nefrologije i fiziologije na John Hopkins Medicine u Merilendu.

Mehanizmi iza povećanog kardiovaskularnog rizika kod ljudi sa hroničnom bolešću bubrega nisu u potpunosti shvaćeni.

Istraživači sa Medicinskog i stomatološkog univerziteta u Tokiju (TMDU) veruju da su otkrili moguću vezu između kardiovaskularnih bolesti i hronične bolesti bubrega. Njihovi nalazi objavljeni su u Circulation Research, časopisu American Heart Association.

Ubrzana vaskularna kalcifikacija

Vaskularna kalcifikacija nastaje kada se kalcijum nakuplja na zidovima krvnih sudova. Povezana sa smrtnošću od kardiovaskularnih bolesti.

– Pacijenti sa hroničnom bolešću bubrega doživljavaju ubrzanu vaskularnu kalcifikaciju, koja se razlikuje od one kod osoba bez hronične bolesti bubrega – kaže dr Nisha Bansal, vanredni profesor na Odeljenju za nefrologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Vašingtonu i potpredsednik American Heart Association’s Kidney in Heart Disease Science Committee koja nije bila uključena u studiju.

Ćelije glatkih mišića krvnih sudova u zidovima krvnih sudova mogu da prođu kroz proces koji se naziva fenotipsko prebacivanje, gde ćelije prelaze iz kontraktilnog stanja koje održava normalnu funkciju u nekontraktilno stanje. Hronična bolest bubrega može podstaći ovu fenotipsku zamenu. To je rani korak ka razvoju kardiovaskularnih bolesti.

Za ovu studiju, naučnici su se fokusirali na ulogu malih, zatvorenih struktura izvan ćelija zvanih mali ekstracelularni vezikuli (sEV).

– Male ekstracelularne vezikule (sEV) koje kruže nose i šire signalne molekule, uključujući proteine, mikroRNK (miRNA) i DNK između ćelija – rekla je dr Bansal za MNT.

Mehanizam ovih sEV kod hronične bolesti bubrega nije bio jasan pre ove studije, napisali su istraživači u svom radu.

Implikacije studije hronične bolesti bubrega

Studija je imala više delova. Dr Welling, koji nije bio uključen u istraživanje, nazvao ga je „impresivnim po svojoj širini”.

– Naučnici su identifikovali određeni ćelijski fragment koji reguliše ekspresiju specifičnog proteina (VEGFA) koji može doprineti kalcifikaciji kod hronične bolesti bubrega – objasnila je dr Bansal.

Istraživači spekulišu da lečenje ljudi sa hroničnom bolešću bubrega sa VEGFA inhibitorima može smanjiti vaskularnu kalcifikaciju. Ciljanje samih sEV takođe može imati terapeutski potencijal.

– Trenutno, naše terapije za lečenje ili prevenciju vaskularne kalcifikacije kod osoba sa oboljenjem bubrega ostaju veoma ograničene. Bolje razumevanje mogućih mehanizama koji bi ovome doprineli omogućilo bi razvoj ciljanih kardiovaskularnih terapija kod osoba sa hroničnom bolešću bubrega – kaže dr Bansal.

Štaviše, testiranje nivoa ekspresije svake miRNA moglo bi predvideti kalcifikaciju abdominalne aorte kod ljudi sa hroničnom bolešću bubrega

Dr Welling je dodao da trenutno postoji veliko interesovanje za „način na koji organi komuniciraju jedni s drugima kroz ove vezikule”. Jedno ograničenje studije, rekao je on, jeste upotreba modela pacova.

– Nažalost, nemamo tonu sjajnih životinjskih modela za hroničnu bolest bubrega. Ovo je jedan, rekao je dr Welling i dodao da su istraživači „uradili najbolje sve što su mogli, ali da to možda ne odražava sve oblike hronične bolesti bubrega koje viđamo kod pacijenata”.

Dr Welling je dodao da se nada da će buduća istraživanja uzeti u obzir ideje predstavljene u ovoj studiji i detaljno ih razmotriti kod ljudi.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo