Naslovna / Ishrana

Kakva ishrana kod raka debelog creva može da pomogne u procesu lečenja

Piše: Danijela Tadić|8:45 - 30. 08. 2022.

Ishranom se mora nadoknaditi ono što nam je bolest oduzela, kako bi telo bilo u stanju da se bori protiv bolesti i izdržalo terapije, koje su generalno teške i praćene s dosta neželjenih efekata u vidu povraćanja, mučnine, dijareje, opstipacije kaže specijalista strukovni nutricionista Aleksa Rašević

ishrana kod raka debelog creva Aleksa Rašević: Pravilna ishrana, ako se dobro isplanira nije skupa, ona je još najjeftinija jer će nas zaštiti od skupih terapija Foto: Shutterstock/ Privatna arhiva A. Rašević

Ishrana kod raka debelog creva ne mora da bude skupa. Jednostavne namirnice sa pijace, mogu nekad više da pomognu u procesu lečenja od skupih i popularnih egzotičnih namirnica. Stručnjaci podvlače da se rak debelog creva ne leči gladovanjem, upotrebom petroleja, uljem i sirćetom, raznim čajevima. Sve ove neproverene metode, zasnovane na saznanju „nekom je pomoglo“, mogu da otežaju proces lečenja i u nekim slučajevima dovedu i do smrtnog ishoda.

Organizam se ne sme dovesti u stanje gladovanja

Rak debelog creva i rektuma (kolorektalni karcinom) je maligni tumor epitelnog porekla. Nastaje u samom zidu creva, najčešće zbog maligne transformacije polipa i usled genetskih mutacija na ćelijskom nivou. Tumor se može razviti duž celog debelog creva ili na njegovom završnom delu rektumu. Ova bolest uglavnom nastaje bez simptoma, koji se javljaju u uznapredovaloj fazi bolesti. Kada se pomene rak debelog creva, mnoge osobe pomisle na način ishrane kao mogući uzrok bolesti, ali i način da se bolest pobedi.

– Pacijenti probaju sve što mogu, a to često ima veće štete nego koristi. Organizam se nikako ne sme dovesti u stanje gladovanja, jer je telesna masa veliki prediktor toka bolesti. Pacijenti ne smeju da gube na telesnoj masi. Ne treba sprovoditi dijete kojima se eliminišu sva mesa, svi ugljeni hidrati, jer to dovodi do velikih problema. Izgubljenu telesnu masu jako je teško vratiti, a sve se, nažalost, nekada može završiti i letalnim ishodom – kaže za portal eKlinika specijalista strukovni nutricionista – dijetetičar u Specijalnoj bolnici za cerebrovaskularne bolesti „Sveti Sava“u Beogradu Aleksa Rašević, 

Važan je način ishrane i pre terapije

Srbija je podneblje sa nešto većom zastupljenošću kolorektalnih karcinoma. Ishrana je kod nas opterećena većim sadržajem masti, ugljenih hidrata, crvenih mesa i manjom količinom voća i povrća.

– Tako se većina ljudi hrani, a sve ovo naravno utiče i na veći broj karcinoma. Ishrana ima veliki značaj u nastanku, prevenciji i lečenju raka debelog creva. Bitno je i kako se osoba koja je već dobila karcinom hranila i pre bolest. Važan je način ishrane pre bilo kojeg oblika terapije, jer na prognozu bolesti u bitnoj meri utiče način ishrane. Osobe koje imaju niži indeks telesne mase, koje su pothranjene, imaju generalno lošije ishode lečenja, kao i gojazni pacijenti – objašnjava Aleksa Rašević.

Ishrana kod raka debelog creva zahteva individualni pristup pacijentu

Ishrana kod raka debelog creva zavisi i od stadijuma u kojem je dijagnostikovana bolest, od metastaza, često rak debelog creva nije jedina bolest protiv koje se bori pacijent.

– Dijetetičar i lekari rade timski kako bi svako dobio najbolju terapiju koja se prilagođava, ako osoba pored raka debelog creva, pati i od hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, iritabilnog kolona, Kronove bolesti. Pacijentu se individualno pristupa, kancer kolona je raznolik pa je i potrebna posebna terapija za svakog – naglašava Rašević.

Tri glavna obroka i dve užine

Stručnjaci pre radio, hemio terapije ili/ i hirurške intervencije procenjuju stanje organizma. Aleksa Rašević ističe da je bino ne dovoditi telo u stanje pothranjenosti. Ishrana bi trebalo da bude zasnovana na tri glavna obroka i po mogućnosti dve užine, kako bi organizam bio u najboljem mogućem stanju pre započinjanja bilo koje terapije.

– Postoje protokoli, prema kojima se planira način ishrane. U nekim starijim protokolima, na primer, 24 sata pre operacije se pristupalo izgladnjivanju, ali u novijim protokolima pacijentima se pre operacije daju napici sa omega 3- masnim kiselinama i napici sa izvesnom količinom ugljenih hidrata kako bi se napravila osnova za samu operaciju. Bilo bi poželjno da pre početka bilo kakve terapije osoba ima normalnu telesnu masu i odgovarajuću nutritivnu potporu, jer se očekuje da će, nažalost, pri bilo kakvoj intervenciji i terapiji, doći do smanjenja telesne mase i nekih deficita – kaže Rašević.

Uloga debelog creva

Ishrana kod raka debelog creva ne sme biti samo „zdrava“, kako objašnjava Aleksa Rašević, bitno je da je organizam pacijenta u stanju da apsorbuje sve hranjive sastojke.

– Debelo crevo ima važnu ulogu u apsorbciji vode i elektrolita, a često se očekuje deficit elektrolita posle intervencije. Bitno je, naravno, i da li se operiše ili zrači deo creva ili se u potpunosti uklanja debelo crevo. Posle operacije, prema protokolu i uputstvima, obično se u nekom periodu uvodi tečnost u vidu čajeva, vode, nekih napitaka. Potom se postepeno prelazi na kašastu ishranu, pa na kašastu hranu u koju se postepeno dodaju usitnjenje čvrste namirnice. Na kraju se prelazi na čvrstu ishranu, s tim da u njoj moraju da budu zastupljene odgovarajuće količine vlakana, povrće, voće, mlečni proizvodi, žitarice – precizira Rašević.

Ishrana kod raka debelog creva, šta je cilj?

Aleksa Rašević naglašava da sve zavisi i od stanja pacijenta, a cilj je da se osoba vrati pravilnoj ishrani u kojoj će biti zastupljeno svih sedam grupa namirnica.

Elektroliti su ti o kojima se najviše vodi računa kada je u pitanu terapija kolona. Sve vrste minerala i vitamina, folna kiselina, natrijum, kalijum, magnezijum sve su to esencijalne materije koje su potrebne organizmu. Srbija je područje gde generalno postoji deficit vitamina D i C, pa to bi bila prva linija odbrane, potom se procenjuje da li je potrebno još malo vitamina A, magnezijuma, folne kiseline, gvožđa, a sve je individualno i prilagođava se potrebama i stanju svake osobe – kaže Rašević.

O čemu se mora voditi računa?

On naglašava da ne bi valjalo da pacijenti bilo šta primenjuju „na svoju ruku“.
– Ljudi koji imaju kancer čuju da je dobro uzimati vitamin C u dozi od 4.000 miligrama, pa počnu da preteruju. A sve ovo uopšte nije jeftino, posebno se mora voditi računa o količinama liposolubilnih vitamina (vitamin A, D, E i K). Oni se ne izlučuju iz organizma, već se deponuju, pa je neophodan oprez pri doziranju, jer količine veće od potreba organizma mogu dovesti do hipervitaminoze – kaže Rašević.

Potrebna je dobra podloga za borbu protiv bolesti

Sagovornik portala eKlinika ističe da je veliki problem i to što se pacijenti obrate stručnjacima kasno i tek pošto isprobaju veliki broj različitih dijeta.

– Misle da se kancer hrani šećerom, a ne postoje dokazi da se kancer hrani šećerom. Ishrana funkcioniše sistemski, taj kancer će da se hrani od ljudskog tela na bilo koji način, uzimaće nutritijente da bi „rastao“ i njega ne interesuje da li ima, ili nema dovoljno hranjivih materija. Ishranom se zato mora nadoknaditi ono što nam je uzeto, kako bi telo bilo u stanju da se bori protiv bolesti i kako bi izdržalo terapije, koje su generalno teške i praćene s dosta neželjenih efekata u vidu povraćanja, mučnine, dijareje, opstipacije – precizira Rašević.

Pacijenti sve probaju

Kako ističe Aleksa Rašević pacijenti ne bi trebalo da izbacuju iz ishrane ni jednu grupu namirnica.

– Moramo da imamo dovoljne količine proteina, ugljenih hidrata, masti. Doba je suplementacija omega 3- kiselinama, mineralima i vitaminima, ukoliko je potrebno. Sada se nude raznorazni čajevi,  ili na primer pšenične klice, koje same po sebi nisu loše, ali one ne mogu biti zamena za obrok, možete da ih uzmete kao dodatak, s tim da neće biti magično sredstvo koje će sprečiti bolest, jer je bitan celokupni način ishrane. Ljudi prave mešavinu sirćeta i ulja, a ovaj napitak može dodatno da izritira gastrointestinalni sistem. Mnogi potraže stručnu pomoć tek kada izgube veliku količinu telesne mase i vide da im ništa ne pomaže – naglašava Aleksa Rašević.

Ishrana kod raka debelog creva – principi

Ishrana kod raka debelog creva trebalo bi da se se zasniva na manjim i češćim obrocima i dovoljnim količinama tečnosti.

– Potrebno je voditi računa i o količini obroka, ne preporučuje se da preopteretimo gastrointestinalni sistem. Tek na kraju, bitan je izbor namirnica i način pripreme. Preporučuje se da to bude kuvanje, kuvanje na pari, pečenje u rerni. Imate ljude koji su se vratili na uobičajeni način ishrane, dok neki pacijenti imaju problem s rektumom i debelim crevom, pa je i potrebno da namirnice budu malo mekše, kada dođu do debelog creva da budu u potpunosti svarene – kaže Rašević.

Ljuta hrana i rak debelog creva

Veoma intenzivna začinjena hrana ne preporučuje se ni sasvim zdravim osoba. Sve što je jako kiselo, ljuto, slatko, sve što je intenzivno začinjeno može da nanese štetu gastrointestinalnom traktu, objašnjava Rašević i savetuje da se hrana skuva ili ispeče, pa tek na kraju začini malim količinama soli i začinima kao što su sveža ili suva mirođija, peršun.

-Ne znači da ljuta hrana izaziva rak, ali osobe koje vole ljuto, preferiraju i jako začinjenu hranu, dosta masnoća, belog hleba. Nije bitna samo jedna namirnica, već se posmatra kompletan način ishrane – navodi Rašević.

Pravilna ishrana je najjeftinija

Socioekonomski momenat je bitan kada je u pitanju ishrana. Ljudi često slede pogrešne načine ishrane, koji u nekim slučajevima imaju veze i sa potrošačkim mentalitetom.

– Osobe koje žive na selu raspolažu namirnicama organskog porekla, pa ponovo pogrešno biraju industrijski prerađene namirnice. Pravilna ishrana, ako se dobro isplanira nije skupa, ona je još najjeftinija jer će nas zaštiti od skupih terapija. Ne moramo da jedemo kinou i avokado, možemo da krstimo pšenicu, naše domaće proizvode, domaću piletinu, mlečne proizvode. Sada je popularno koristiti neke namirnice koje nisu sa našeg podneblja, zato što su „zdrave“, ali nisu ništa zdravije od naše hrane. Smatram da treba da koristimo namirnice s podneblja gde smo odrasli, nešto na šta smo navikli. U redu je povremeno probati i neku egzotičnu namirnicu, ali ne treba da se na njoj zasniva celokupna ishrana – ističe Rašević. On dodaje da je najintegralniji oblik žitarice kuvana pšenica i daje nam jednostavan recept za zdrav ručak.

– Skuvajte domaći pasulj i pšenicu, naseckajte domaćeg paradajza i dobili ste obrok koji ima kompletan protein kao da ste jeli meso. Pasulji i žitarica su komplementari u aminokiselinskom sastavu, vredan su izvor vitamina i minerala i jedan od jeftinijih obroka – kaže za eKlinika portal Aleksa Rašević.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Halima Ahmetbasic
20:37, 30. 08. 2022.
Odgovori

Postovani..prije par dana mami su dijagnosticirani divertikuli na crijevima..ima veliki problem sa zatvorom..mami su 83 godine
Imate lj kakav savjet sta uvrstiti u prehranu..inace jako malo jede..apetit je nula samo sto mora radi lijekova hvala

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo