Naslovna / Ishrana

Žuta boranija je najefikasnije povrće u prevenciji raka debelog creva

Priredio/la: Ma.R.|9:00 - 10. 09. 2022.

Boranija, posebno žuta, sadrži sve potrebne antikancerogene supstance neophodne za borbu protiv malignih bolesti, ističe profesor dr Vojislav Perišić, gastroenterolog

Žuta boranija prof dr Vojislav Perišić Prof.dr Vojislav Perišić: Žuta boranija je po količini antioksidanata zdravija i od zelene boranije i od graška Foto: Prtsc Youtube K1 / Shutterstock

Žuta boranija, kao i njena rođaka zelene boje, sigurno ne spada u vrh omiljenih namirnica koje donosimo sa pijace, posebno deci. Međutim, na novije trendove ishrane koji sve više diktiraju upotrebu povrća, nadovezuju se i preporuke o hrani koja je zbog sadržaja antioksidanata važna u prevenciji malignih bolesti.

Žuta boranija je bogatstvo likopena, poznatog karotenoida

Upravo u ovoj priči, boranija, i to obe vrste – i zelena i žuta, dobija sve zapaženije, ali i potpuno zasluženo mesto. Sa tim je saglasan i profesor dr Vojislav Perišić, gastroenterolog. On u razgovoru za eKlinika portal ne propušta da istakne sve važne zdravstvene prednosti ovog povrća.

Žuta boja u voću i povrću znači prisustvo karotenoida, a njihovo najveća korist je antioksidativno dejstvo. Uloga im je da naše ćelije štite od štetnog efekta slobodnih radikala. Svaki od njih deluje na različita tkiva u organizmu. Karotenoidi baš zbog toga imaju i preventivna svojstva – utiču na ograničavanje rasta malignih ćelija. Recimo, istraživanja kažu da likopen ima veliki potencijal u prevenciji raka želuca i drugih malignih bolesti digestivnog trakta, a da je žuta boranija šampion kao antikancersko povrće – navodi poznati gastroenterolog.

Boranija ima nizak glikemijski indeks, a žuta boranija je pravi predstavnik probiotskog povrća

Prema studijama Central food Laboratory, boranija spada u namirnice sa dokazanim uticajem na sprečavanje hipoglikemije kod osoba sa dijebetesom. Glikemijski indeks (GI) boranije je 15. Spada u namirnice niskog glikemijskog indeksa.

Boranija takođe sadrži veliku količinu folata koji je izuzetno značajan u trudnoći za normalan razvoj i zdravlje fetusa. Studije kažu da konzumiranje boranije smanjuje rizike od kardiovaskularnih bolesti i anemije. Sadrži čak dva puta više gvožđa od spanaća. Konačno, kao probiotsko povrće, važno je u prevenciji karcinoma debelog creva.

Žuta boranija je rezervoar antioksidanata

Ako žutu boraniju jedemo dva puta nedeljno, u organizam ćemo uneti veliku količinu hranljivih sastojaka i supstanci koje su nam potrebne kako bi se organizam uspešno branio od ataka malignih ćelija.

–  Naša ishrana je inače siromašna antioksidantima, a treba ih unositi svakodnevno. Treba ih pametno kombinovati. Antioksidanti se nalaze u grašku, boraniji, pasulju, i što treba posebno naglašavati, u voću. Dobra kombinacija povrća i voća koje bi trebalo da bude sastavni deo svakog obroka (šljive, borovnice, ribizle, jabuka, kajsija, banana…), daće nam neophodne antioksidante. Lično preporučujem voćku za večeru jer je to dobro i da se malo psihički „spustimo“ od napornog dana, a žutu boraniju zbog antioksidanata preferiram više i od zelene, i od graška – kaže profesor.

Kako pripremiti boraniju i zadržati korisne sastojke

Domaćice treba što više da koriste žutu boraniju, jer je pored svih koristi, i laka i brza za pripremu. Takođe, profesor naglašava da boranija, i žuta i zelena, uopšte ne mora da bude glavno jelo.

– Pripremite je kao salatu ili kao prilog glavnom jelu, umesto nečega na šta ste navikli. U svetu povrća, boraniju možemo smatrati čudom zbog toliko koristi za zdravlje. Mi imamo sreću da kod nas stvarno ima svega što poželimo od namirnica. Dostupno nam je i to treba koristiti, posebno u sezoni, što je sada slučaj sa boranijom – kaže naš sagovornik i dodaje:

Brza priprema, ukusno jelo i maksimum korisnih svojstava

– Iako je likopen otporan na visoke temperature (termostabilni antioksidant) i otporan na visoke temperature, žutu boraniju je dovoljno samo staviti na laganu vatru, koliko da uhvati „prvi ključ“, ili nekoliko minuta u mikrotalasnu pećnicu. Kada je začinimo sa malo maslinovog ulja, vinskog sirćeta, dodamo luka ako ne smeta, biće ukusna i svideće se i onima koji je možda u startu ne vole. Decu je jako važno uvesti u režim ishrane sa što zdravijim namirnicama. Ponekad je to teško, ali je moguće uz malo truda i mašte – ispričao je za naš portal profesor dr Vojislav Perišić.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo