Naučnici su odredili granice koje odvajaju uobičajeno ponašanje od patoloških promena i prelaska u oboljenja
Promena raspoloženja je nešto što je tipično za sve osobe i teško je reći da postoji neko ko nije prošao barem kroz takvu životnu fazu. Međutim, veoma je značajno prepoznati tananu granicu između variranja u raspoloženju i poremećaja raspoloženja – ponekad su put ka bolestima koje moraju da se leče.
Sreća, frustracija, malodušnost, tuga, zadovoljstvo, euforija, mrzovolja… Sve su to faze raspoloženja kojima smo izloženi tokom života, tako reći svakodnevno. Nauka je ipak odredila granice koje odvajaju uobičajeno ponašanje od patoloških promena i prelaska u oboljenja. Kao i kod simptoma nekih drugih bolesti, odnose se pre svega na to koliko dugo promene traju, kakvog su intenziteta i kakav je kvalitet života osobe, odnosno, da li trpi svakodnevni život.
Još neke promene koje mogu biti alarm za reakciju su:
Ovakve poremećaje nauka je podelila u dve grupe: depresivne i bipolarni. Evo uobičajenih simptoma depresivnih poremećaja:
Neki od najčešćih simptoma maničnih poremećaja su:
Poremećaji raspoloženja karakteriše i to što imaju komorbiditete, koji mogu da budu fizičke ili psihičke prirode. Depresivni poremećaji se češće javljaju kod žena. Uzroci su raznoliki, ali neki za koje je dokazana predispozicija su: hormonske promene u reproduktivnom periodu života, povećan nivo stresa, pojačana odgovornost za porodicu, decu i posao. Žene se, doduše, češće i obraćaju stručnim licima za pomoć.
Najveća zabluda koja se javlja kod oba pola jeste da su poremećaji raspoloženja isto što i promene, odnosno variranje u raspoloženju. Tuga i depresija nisu isto: tuga je sasvim normalna emocija a depresija ozbiljna mentalna bolest koje zahteva lečenje.