Naslovna / Psihologija

Patološko kockanje – poremećaj koji se leči uz podršku porodice i stručnog lica

Priredio/la: M. R.|19:00 - 26. 03. 2021.

Patološko (kompulzivno) kockanje je bolest pri kojoj osoba ne može da se odupre impulsima za kockanjem, što dovodi do ozbiljnih zdravstvenih, porodičnih, socijalnih i profesionalnih posledica

U Međunarodnoj klasifikaciji bolesti Svetske zdravstvene organizacije (WHO) i klasifikaciji bolesti Američkog udruženja psihijatara, patološko kockanje sa oznakama F63.0  i 312.31 je svrstano u deo „Poremećaji navika i kontrole impulsa“. Radi se o specifičnim poremećajima ponašanja koje karakterišu ponavljani postupci koji nemaju jasnu racionalnu motivaciju, tj.patološko ponašanje je povezano sa impulsima koje osoba jednostavno ne može da kontroliše.

Nekontrolisano srljanje u rizik

Tempo života, stres, mnoge loše navike u koje čovek, pod teretom obaveza i problema želi da pobegne makar kratkotrajno, uz širenje legalizovanog kockanja i eksploziju objekata ove namene (kockarnice, kladionice, lutrije), kao i mogućnost i on-line kockanja, doveli su do porasta tzv.„kockarskog ponašanja“. Patološko kockanje je jedan od poremećaja koji je brzo dosegao ozbiljne razmere na globalnom nivou, i ova okolnost dovela je do toga da je od 1980. godine bolest o kojoj govorimo uvrštena u Međunarodnu klasifikaciju bolesti.

Poremećaj kockanja (koji se naziva i kompulzivno kockanje), predstvalja nekontrolisani poriv da nastavite da se kockate uprkos svesti da to za vas nije dobro. Preplavljuje vas osećaj da ste spremni da rizikujete sve što imate u nadi da ćete dobiti nešto još veće, više, vrednije.

Princip kao kod drugih bolesti zavisnosti

Kockanje u mozgu osobe koja mu je sklona pokreće stimulaciju i osećaj trenutnog zadovoljstva i nagrade slično kao što to čine i droga ili alkohol, što vremenom dovodi do zavisnosti. Ako imate problem sa kompulzivnim kockanjem, imate neprestanu potrebu da iznova i iznova jurite opklade, igre i partije koje dovode do gubitaka, sakrivate taj deo svog ponašanja od okoline, ugrožavate svoj finansijski status, upadate u pozajmice „još samo sad“, akumulirate dugove ili čak, u ozbiljnoj fazi razmišljate o krađama ili prevarama kako biste došli do neophodnog novca.

Kompulzivno kockanje je ozbiljno stanje koje može da uništi veliki broj života. Zbog toga je neophodno ozbiljno sagledati realno stanje tj.trenutak kada se iz zabave ili dosade („Samo da uplatim jedan tiket za nešto sitno, imam dojavu“) prelazi u ozbiljniju fazu, i ne anulirati činjenice. Iako lečenje može da bude veliki izazov i za pacijenta i za njegove bližnje, mnogi ljudi koji se bore sa ovim poremećajem uspeli su da nađu rešenje i pomoć kroz profesionalni tretman i pomoć stručnog lica.

Ako su članovi porodice, prijatelji ili saradnici izrazili zabrinutost zbog vašeg kockanja, uložite napor i saslušajte njihove brige. Budući da je poricanje problema gotovo uvek odlika kompulzivnog ili zavisničkog ponašanja, verovatno će vam biti teško da sami shvatite i prihvatite da imate problem.

Sve ovo treba shvatiti više nego ozbiljno jer posledice mogu da budu duboke i dugotrajne, a neke od njih su: problemi u vezama, raskidi, razvodi, finansijski problemi (uključujući bankrot), pravni problemi ili zatvor, loša radna upotrebljivost ili gubitak posla, opšte loše zdravstveno stanje, pa čak i suicidne misli, pokušaj samoubistva ili samoubistvo.

Simptomi

Znaci i simptomi kompulzivnog kockanja uključuju:

  • Biti zaokupljen kockanjem, uz neprestano planiranja kako doći do više novca za njega
  • Osećaj uzbuđenja ako se radi o većim iznosima novca
  • Bezuspešni pokušaji kontrole, smanjenja ili zaustavljanja kockanja
  • Nemir ili razdražljivo ponašanje pri pokušavaju da se smanji kockanje
  • Kockanje da bi se izbeglo suočavanje sa drugim problema ili ublažio osećaj nemoći, krivice, anksioznosti ili depresije
  • Neprekidni pokušaji povrata izgubljenog novca kockanjem (tzv. „jurnjava za gubicima“)
  • Laganje članovima porodice ili drugim bliskim osobama da bi se prikrio stepen kockanja
  • Ugrožavanje ili gubljenje važnih konekcija, posla, škole ili radnih mogućnosti zbog kockanja, kao i privatnih odnosa
  • Pribegavanje krađi ili prevari da bi se došlo do novca za kockanje
  • Tražiti od drugih da vas izbave iz finansijskih problema jer ste prokockali novac

Za razliku od većine tzv. „slučajnih kockara“ koji se zaustave kada izgube manju, planiranu količinu novca ili postave granicu gubitka, ljudi sa kompulzivnim problemom kockanja jednostavno nastavljaju da igraju i kockaju se dalje kako bi povratili svoj novac ili zaradili više, upadajući u sve destruktivniji obrazac.

Neke osobe sa kompulzivnim problemom kockanja mogu imati remisiju u smislu da se kockaju manje, ili da prave pauze tj. ne kockaju se uopšte neko vreme. Međutim, bez lečenja, remisija obično nije trajna.

Mogući uzroci i faktori rizika

Kao i mnogi drugi problemi u domenu mentalnog zdravlja, kompulzivno kockanje može da nastane iz kombinacije bioloških, genetskih i faktora okoline. Prema nekim istraživanjima, većina ljudi koji vole da igraju karte ili da se klade povemeno, ne razvije problem sa kompulzivnim kockanjem. Međutim, određeni faktori rizika su sa njim ipak češće povezani, a to su:

Poremećaji mentalnog zdravlja:

Ljudi koji se kompulzivno kockaju često imaju problema sa zloupotrebom droga, poremećajima ličnosti, depresijom ili anksioznošću. Kompulzivno kockanje takođe može biti povezano sa bipolarnim poremećajem, opsesivno-kompulzivnim poremećajem (OCD) ili poremećajem deficita pažnje/hiperaktivnošću (ADHD).

Starost:

Kompulzivno kockanje je češće kod mlađih i sredovečnih ljudi. Kockanje tokom detinjstva ili tinejdžerskih godina povećava rizik od razvoja kompulzivnog kockanja.

Pol:

Javlje se češće kod muškaraca nego kod žena. Žene koje se kockaju obično počinju u kasnijem životnom dobu i brže postaju zavisne. Međutim, iskustva terapeuta govore da obrasci kockanja među muškarcima i ženama postaju sve sličniji.

Uticaj porodice ili prijatelja:

Ako članovi vaše porodice ili prijatelji imaju problema s kockanjem, veće su šanse da ćete ih imati i vi.

Korišćenje lekova:

Lekovi koji se koriste za lečenje Parkinsonove bolesti kao i neki antidepresivi mogu da razviju retku neželjenu reakciju koja kod nekih osoba može dovesti do kompulzivnog ponašanja, uključujući kockanje.

Određene osobine ličnosti:

Ako ste radoholičar, impulsivna, nervozna i nezadovoljna osoba, ove osobine mogu da povećaju rizik i od kompulzivnog kockanja.

Obrasci prevencije ovog poremećaja, na žalost, ne postoje.

Zato, pratite svoje simptome, ne odbijajte pomoć, a i neki grupni onlajn razgovori na ovu temu sa sartifikovanim stručnjacima mogu da budu od velike važnosti i pomoći.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo