Pacijentima koji žive sa HIV nedostaje psihološka podrška i pored sve bolje terapije 20 odsto inficiranih razmišlja o najgorem

Vreme čitanja: oko 3 min.

Nacionalna strategija za prevenciju i kontrolu HIV predvidela je da infektivne klinike imaju psihološku službu, ipak na terenu to se još ne dešava

Pacijenti ukazuju da život sa HIV‑om više ne znači samo lekove i redovne preglede – za mnoge znači svakodnevnu borbu sa unutrašnjim nemirima Foto: Shutterstock

Deperesija, pa i suicidalne misli i dalje su svakodnevica osoba koje žive sa HIV-om u Srbiji. I pored toga što je farmakološka terapija sve bolja, velikom broju pacijenata i dalje nedosteje psihiološka podrška. Nacionalni centar za seksualno i reproduktivno zdravlje "Potent" ukazuje na alarmantne podatke, prema kojima 20 odsto osoba sa HIV‑om u Srbiji razmišlja o samoubistvu.

Sa HIV-om se živi i stari

Uz savremene lekove za HIV, koji su u Srbiji dostupni i besplatni može se slobodno reći: "sa HIV-om danas živi i stari" - šta više, zahvaljujući terapiji, virus se ne može preneti ni seksualnim putem. Međutim, istraživanje udruženja "Potent" otkriva emocionalne borbe, veliku potrebu za psihološkom podrškom – i to je ono što hitno treba uvesti na infektivnim klinikama, navodi se u saopštenju ovog centra.

Pacijenti ukazuju da život sa HIV‑om više ne znači samo lekove i redovne preglede – za mnoge znači svakodnevnu borbu sa unutrašnjim nemirima, strahom i usamljenosti. Udruženje "Potent" predstavilo je rezultate svog novog istraživanja, koji pokazuju da je svaka peta osoba sa HIV‑om u Srbiji u prethodnom mesecu imala suicidalne misli, a da psihološku pomoć prima tek svaka deseta.

Šta je oktkrila studija?

U studiji sa 310 ispitanika, otkriveno je:

  • Depresija umerenog ili teškog oblika kod jedne četiri osobe.
  • Anksioznost kod oko 15 odsto.
  • Suicidalne misli kod 20 odsto, dok 6 odsto predstavlja visok rizik.
  • Preko 90 odsto ispitanih smatra da psiholog mora biti deo timova na infektivnim klinikama.

Psihološka podrška kao ključ oporavka

Profesor dr Jovan Ranin, načelnik odeljenja za HIV u Beogradu kaže da je HIV i psihološko iskustvo.

- Stigma utiče na testiranje, prihvatanje dijagnoze, na to da li će osoba nastaviti lečenje - napominje dr Ranin.

Jelena Jevtović, koja pruža podršku osobama koje žive sa HIV-om je ukazala da su pitanja koja osobe sa HIV‑om često postavljaju: hoću li moći da vodim normalan život? Hoće li me okolina prihvatiti? Da li je moguće imati porodicu? – pitanja koja zahtevaju razumevanje, podršku i veliko znanje i senzibilisanost osobe koji radi sa ovim pacijentima.

Strategija postoji

Nacionalna strategija za prevenciju i kontrolu HIV predvidela je da infektivne klinike imaju psihološku službu, ipak na terenu to se još ne dešava.

Marko Nikolić iz "Potenta" upozorava da je strategija u poslednjoj godini važenja, a da infektivnih klinika sa psiholozima i dalje nema.

Udruženje "Potent", uz podršku Evropske unije i Trag fondacije, ne samo da sprovodi istraživanja, već nudi i besplatno testiranje na HIV i druge PPI u Beogradu, Nišu i Kragujevcu.

Kampanja „HIV i zdrav“ je lansirana da pokaže da život sa HIV‑om ne mora da bude život u senci, već zdrav, slobodan i ispunjen.