Pre otkrića REM faze spavanja, nije se mnogo znalo šta se dešava tokom spavanja. Naučnici su smatrali da je to vreme izuzetno niske aktivnosti mozga kada se on odmara. I to je zvučalo potpuno logično. Međutim, otkriće REM faze spavanja je sve promenilo. Aktivnost mozga tokom nje je skoro jednaka aktivnosti mozga u budnom stanju. Zanimljivo je da naš mozak tokom REM faze spavanja potpuno „isključi“ naše telo i mi se tada uopšte ne pomeramo (osim očiju). Smatra se da je to zaštitni mehanizam pomoću koga naše telo obezbeđuje da ne dođe do nevoljnih pokreta i da se spreči eventualno povređivanje. Mozak tada ima mnoštvo aktivnosti i znamo da tada sanjamo i da ova faza ima izuzetno važnu ulogu u pamćenju. Danas smatramo da je uloga REM faza još značajnija i da ima značajan uticaj na naše psihičko zdravlje, spoznaju, pa čak i na dugovečnost.
Tri ne-REM faze i jedna REM faza
Naše spavanje, zapravo, ima 4 faze. Tri od njih su ne-REM faze, a jedna je REM faza. Kada tonemo u san, mi zapravo ulazimo u prvu ne-REM fazu koja traje svega desetak minuta. U tom periodu se rad našeg srca usporava, usporava se i disanje, a mišići opuštaju. Ona zapravo predstavlja uvod u drugu fazu ne-REM spavanja u kojoj se naša telesna temperatura spušta, a mozak počinje da radi sporije. Nakon nje dolazi treća faza ne-REM spavanja, faza dubokog sna, u kojoj se naše telo regeneriše. Dolazi do izgradnje kostiju i mišića, naš imuni sistem se regeneriše i obnavljamo rezerve energije. Nakon faze dubokog sna, sledi REM faza spavanja. U njoj se otkucaji srca i disanje ubrzavaju, a moždana aktivnost dolazi skoro do one koja postoji kada smo budni. Ukoliko je naše spavanje kvalitetno i dobro, sve ove četiri faze traju između 90 i 110 minuta i ponavljaju se 4 do 6 puta tokom noći.
Danas, znamo da REM faza spavanja donosi još neke koristi. O tome kakve dodatne koristi imamo od ove faze spavanje saznajte na Vitality.rs.