Jedenje neposredno pre spavanja ili noću može poremetiti proces varenja, što dovodi do nelagodnosti, stomačnih problema i ugrožavanja metabolizma Foto Shutterstock
Odlazak u krevet ili ležanje nakon obroka može izazvati simptome kao što su refluks kiseline, probavne smetnje ili regurgitacija, a može i da ometa naš san. Da bi se izbegli zdravstveni rizici od odlaska na spavanje prebrzo nakon obroka, stručnjaci preporučuju da sačekamo najmanje pola sata nakon konzumiranja tečnosti i najmanje 2-3 sata nakon uzimanja čvrste hrane pre nego što legnemo. Ako baš moramo kasno da jedemo, pre spavanja, zbog posla ili zauzetosti, stručnjaci preporučuju manje obroke sa niskim sadržajem masti, jer se lakše svare. Dok je užina pred spavanje obično bezopasna, odlazak na spavanje sa stomakom punim grickalica ili težak obrok mogu biti štetni po kvalitet sna i opšte zdravlje.
Kada odemo na spavanje, naše telo je fokusirano na odmor i oporavak, a ne na varenje. Jedenje neposredno pre spavanja ili noću može poremetiti proces varenja, što dovodi do nelagodnosti, stomačnih problema i ugrožavanja metabolizma. Vremenom, ovo može doprineti povećanju telesne težine i srodnim zdravstvenim stanjima.
– Veličina obroka je važna. Veći obroci su generalno zahtevniji za digestivni sistem, posebno u ležećem položaju – kaže dr Madathupalayam Madhankumar, gastroenterolog hirurg u iCliniq.
Odlazak na spavanje nakon užine nije veliki problem, ali dremanje nakon obilnog obroka može dovesti do niza simptoma, posebno kod ljudi sa stanjima kao što su hijatalna hernija, gojaznost i apneja za vreme spavanja, kaže dr Jesse Houghton, internista i gastroenterolog u Southern Ohio Medical Center.
Evo samo nekoliko problema sa kojima možemo da se suočimo ako jedemo pre spavanja:
Kada treba da nam bude poslednji obrok pre spavanja zavisi od toga šta planiramo da jedemo. Različitoj hrani i pićima potrebno je različito vreme da pređu iz želuca do tankog creva, kaže dr Houghton.
Bistre tečnosti poput vode i soka najbrže prolaze kroz stomak. Za guste tečnosti, poput proteinskih šejkova i kafe sa šlagom, to vreme je duže. Čvrsta hrana, posebno ona bogata mastima, najsporije se vari.
– Što kasnije posle jela legnete da spavate, to bolje – savetuje dr Houghton, dodajući da je dobro pravilo da sačekamo najmanje pola sata nakon što smo popili tečnost i najmanje dva do tri sata nakon što ste pojeli čvrstu hranu pre nego što odemo na spavanje.
Taj period od dva do tri sata digestivnom sistemu daje dovoljno vremena da efikasno obradi obrok, što smanjuje verovatnoću da ćemo doživeti refluks kiseline ili probavne smetnje, dodaje dr Madhankumar.
Ako zbog posla ili drugačijeg rasporeda morate da jedete kasni noćni obrok i da ubrzo nakon toga odete na spavanje, neka bude lagan i jednostavan.
– Najbolji su manji obroci sa niskim sadržajem masti, jer se oni lakše vare i manja je verovatnoća da će vam se stomak naduti – kaže dr Houghton.
Dr Madhankumar predlaže da se biraju lako svarljive namirnice, kao što su nemasni proteini (piletina na žaru, riba i ćuretina), kao i povrće, orasi, semenke, integralne žitarice i mahunarke. Treba izbegavati tešku hranu, začinjenu ili bogatu mastima, jer može doprineti refluksu kiseline, lošem varenju i nelagodnosti.
Voda takođe može poboljšati varenje, ali preterivanje može dovesti do refluksa i regurgitacije (da ne pominjemo da podstiče odlazak u toalet usred noći).
Treba ostati u uspravnom položaju najmanje 30 minuta nakon jela da bi se smanjio rizik od refluksa kiseline kada odete u krevet, savetuje dr Madhankumar. Malo lagane fizičke aktivnosti, kao što je kratka šetnja, takođe može pomoći varenju.