Zdravlje

Kada je trnjenje u rukama ili nogama znak neuropatije, a kada simptom teške autoimune bolesti

- Trnjenje u šakama i stopalima najčešće nastaje zbog anksioznosti, fibromijalgije, sistemskih bolesti, vitaminskih deficijencija (naročito B12), kod alkoholizma, ali i kod hemoterapije, teških infektivnih stanja... - navodi dr sc med Gorica Đokić, specijalista neurologije

Trnjenje u rukama i nogama je izuzetno čest i „dosadan“ simptom.  Medicinski izraz za ovu senzaciju je parestezija, a pored trnjenja, može da se oseti kao žarenje, svrab, peckanje ispod kože, ali i odsustvo uobičajenog osećaja.

Neuropatija kao uzrok za trnjenje u rukama i nogama: Kod kojih bolesti se javlja?

Trnjenje često može biti prolazno. Kako u razgovoru za eKlinika portal objašnjava dr sc med Gorica Đokić, specijalista neurologije, to se može dogoditi kada napravimo pritisak na ruku ispod glave dok spavamo, ili može biti rezultat pritiska na naše nerve kada predugo držimo „prekrštene“ noge. U oba slučaja, tegobe najčešće prestaju uklanjanjem pritiska koji ga je izazvao.

– Međutim, ponekad trnjenje u rukama i stopalima može biti jako, epizodično ili hronično i praćeno slabošću ili bolom. U ovim situacijama trnjenje može biti znak oštećenja nerava zbog različitih uzroka. Tada se naziva neuropatija, a prisutni bol se naziva neuropatski bol. Najčešće se dijagnostikuje kod šećerne bolesti, hipotireoze, deficita vitamina B12, imunološki posredovanih bolesti poput sistemskog eritemskog lupusa, sarkoidoze, Sjogrenovog sindroma, reumatoidnog artritisa, inflamatornih bolesti creva… – navodi sagovornica našeg portala.

Trnjenje u stopalima i trnjenje u šakama: Najčešći uzroci nastanka

Dr sc med Đokić kaže da je u najvećem broju slučajeva uzrok oštećenja perifernih nerava u stopalima (polineuropatija) šećerna bolest, koja ponekad može zahvatiti i šake. Ali, to mogu biti i stanja koja dovode do pritiska na nerve u lumbalnom delu kičme kao što je išijadikus. U slučaju trnjenja šaka najčešći razlog je karpalni tunel, objašnjava neurolog, stanje kada jedan ligament u šaci vrši pritisak na takozvani medijalni nerv. Prema rečima dr sc med Đokić, trnjenje u šakama i stopalima najčešće nastaje zbog anksioznosti, fibromijalgije, sistemskih bolesti, vitaminskih deficijencija naročito B12, kod alkoholizma, ali i kod hemoterapije, teških infektivnih stanja…

Šta kada se trnjenje naglo širi odozdo

Najteže stanje u medicini koje može da počne trnjenjem koje se naglo širi odozdo naviše je Guillain-Barreov sindrom (GBS). O njegovim karakteristikama sagovornica našeg portala kaže:

– To je redak (1 na 100.000 ljudi) imunološki posredovani, autoimuni poremećaj u kome imunološki sistem osobe oštećuje živce, uzrokujući trnjenje, slabost ili paralizu mišića i druge simptome. GBS može izazvati simptome koji traju od nekoliko nedelja do nekoliko godina, ali nažalost može imati i smrtni ishod. Oko dve trećine ljudi sa GBS je imalo proliv ili respiratornu infekciju nekoliko nedelja pre razvoja simptoma. Infekcija bakterijom Campilobacter jejuni, koja izaziva dijareju, jedan je od najčešćih faktora rizika za GBS. Ljudi takođe mogu razviti GBS nakon nekih drugih infekcija poput gripa, citomegalovirusa, virusa Epstein-Barr i virusa Zika. Smatra se da je čak 40 odsto slučajeva GBS-a izazvano infekcijom Campilobacter. Guillain-Barreov sindrom može se pojaviti i nakon infekcije virusom COVID-19, ali može biti i retka reakcija kod onih koji primaju vakcinu protiv ovog virusa.

Koji su simptomi GBS i nakon koliko vremena od pojave simptoma dostiže vrhunac

Prema rečima dr sc med Đokić, znaci i simptomi Guillain-Barreovog sindroma mogu uključivati:

  • osećaj utrnulosti i bockanja u prstima na nogama i stopalima
  • slabost u nogama sa nestabilnim, otežanim ili onemogućenim hodom
  • poteškoće sa pokretima lica, uključujući govor, žvakanje ili gutanje
  • dvostruki vid ili nemogućnost pomeranja očiju
  • jake bolove
  • poteškoće sa kontrolom bešike ili funkcijom creva
  • ubrzan rad srca
  • nizak ili visok krvni pritisak
  • otežano disanje.

– Svi ovi simptomi mogu napredovati satima, danima ili nedeljama, a slabost tipično dostiže vrhunac u prve dve nedelje nakon pojave simptoma. Oporavak može potrajati samo nekoliko nedelja ili čak i nekoliko godina – objasnila je u razgovoru za eKlinika portal dr sc med Gorica Đokić, specijalista neurologije.