Naslovna / Zdravlje

Kako ekstremna vrućina deluje na naš mozak i telo

Priredio/la: I. V. |13:30 - 16. 06. 2024.

Ekstremne vrućine negativno deluju na sve funkcije čoveka pa se preporučuje da se tokom toplotnih talasa ostane na mestima koja su klimatizovana i da čovek unosi dovoljno vode

Ekstremna vrućina Ekstremna vrućina narušava kognitivne funkcije mozga Foto: Shutterstock

Ekstremna toplota, odnosno velika vrućina ne samo da dovodi ljude u opasnost od bolesti koje imaju veze sa toplotom, već mogu da naruše i funkciju mozga. U najvećem riziku od zdravstvenih problema koji imaju veze sa visokim temperaturama su osobe koje već imaju neke tegobe ili  uzimaju lekove koji ometaju regulaciju toplote.

Ekstremna vrućina narušava kognitivne funkcije

Velika vrućina narušava kognitivne funkcije i može da pogorša neurološke i psihijatrijske poremećaje kao što su Alchajmerova bolest i šizofrenija. Međunarodna grupa istraživača objavila je u The Lancet Neurology da sve više temperature mogu da izazovu ljudski kapacitet da održava telesnu temperaturu i da poremete funkcije nervnog sistema. Klimatske promene će, kako kažu, verovatno pogoršati neurološke i psihijatrijske poremećaje, uključujući Alchajmerovu bolest i šizofreniju. Istraživači ukazuju da bi na povišenim temperaturama aktivnost parasimpatičkog nervnog sistema i nivoi zasićenja krvi kiseonikom mogli da budu niži, što dovodi do smanjene kognitivne funkcije.

Depresija i anksioznost inteziviraju se kada je ekstremna vrućina

Dr Kimon Bekelis, predsedavajući neuro-interventnih službi u Catholic Health kaže da nije sasvim jasno zašto kognitivne funkcije opadaju na ekstremnoj vrućini, ali trenutna istraživanja su fokusirana na vezu između neurotransmitera i izloženosti toploti.

– Naš nervni sistem je skup „kablova“ koji prenose električnu energiju i signale po celom telu. Ali, na električnu provodljivost, naravno, može da utiče i toplota, što je poznato iz fizičkih eksperimenata – objašnjava dr Bekelis i dodaje da je važno da oni koji su napolju tokom toplotnih talasa vode računa o svom mentalnom zdravlju.

Depresija, anksioznost i ostala stanja takve prirode mogu da se intenziviraju sa vrućinom. Ako je neko izložen tolikoj vrućini, mogao bi da doživi toplotni udar. A tu su i fizičke manifestacije ekstremne toplote u telu, ne samo u mozgu – naglašava dr Bekelis. Neki lekovi, kao što su antipsihotici, mogu da utiču na to kako telo reguliše toplotu.

Kako da se zaštitimo od veoma visokih temperatura?

Tokom toplotnih talasa, pokušajte da ostanete na mestima koja su klimatizovana i  dobro se hidrirajte. Ako imate problema sa termoregulacijom, rešenja kao što su prsluci za hlađenje takođe mogu da smanje telesnu temperaturu. Dr Bekelis kaže da, iako su u toku diskusije o bezbednom ili optimalnom temperaturnom opsegu za mozak, ne postoje pouzdani podaci kada je u pitanju bezbednost pojedinca. Ako živite u toplijoj klimi, velike su šanse da se vaše telo prilagodi  vrućini. Ako su ljudi stalno izloženi određenoj visokoj temperaturi, izazov dolazi od ekstremnih temperatura.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo