Zdravlje

Upala srčanog mišića može da ugrozi život i deci i odraslima: Prepoznajte znake jer su moguće komplikacije

Priredio/la: Ma.R.

Iako su ozbiljni srčani problemi kod dece i mladih retki, upala srčanog mišića (miokarditis) je jedno od stanja koje nikako ne sme da se zanemari

Miokarditis je upala srčanog mišića koja može nastati iz različitih razloga, uključujući virusne i bakterijske infekcije, autoimune bolesti, kao i zbog reakcije na neke lekove ili toksine. Iako se često smatra problemom starijih, ovo stanje može pogoditi i decu i mlade, posebno one koji su fizički aktivniji.

Upala srčanog mišića: Iako obično ima blage simptome, može dovesti do srčane slabosti

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar izjavio je danas da je obdukcija sedmogodišnjeg dečaka iz Leskovca koji je preminuo na Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) u Nišu pokazala da je dečak imao tešku upalu srčanog mišića.

Iako mnogi slučajevi prolaze sa blagim simptomima, neprepoznata i nelečena upala srčanog mišića (miokarditis) može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući oslabljenu funkciju srca i poremećaje srčanog ritma.

Zato je važno da mladi, posebno sportisti i oni koji se intenzivno bave fizičkom aktivnošću, obrate pažnju na moguće znake ove bolesti i da ih prijave roditeljima, starateljima, trenerima…

Upala srčanog mišića: Koji su simptomi miokarditisa?

Miokarditis može dati različite simptome, od blagih do ozbiljnih. Najčešći znakovi na koje treba obratiti pažnju su:

  • Ubrzan ili nepravilan rad srca (palpitacije)
  • Bol u grudima
  • Neobjašnjiv umor i osećaj iscrpljenosti
  • Otežano disanje, posebno pri fizičkoj aktivnosti
  • Vrtoglavica ili nesvestica
  • Oticanje nogu, stopala ili lica.

Kod dece simptomi mogu biti suptilniji, pa je važno obratiti pažnju na smanjen nivo energije, razdražljivost ili otežano hranjenje kod beba i male dece.

Da li je upala srčanog mišića opasna po zdravlje i život?

Većina blagih oblika miokarditisa prolazi bez trajnih posledica, ali u težim slučajevima može izazvati ozbiljne komplikacije, kao što su:

  • Slabost srčanog mišića – srce gubi sposobnost da pumpa krv efikasno
  • Poremećaji srčanog ritma (aritmije) – mogu izazvati nesvesticu, vrtoglavicu ili iznenadne srčane probleme
  • Hronično oštećenje srca – u retkim slučajevima može dovesti do trajnog slabljenja srca (kardiomiopatija).

Upravo zbog toga je važno da se simptomi ne ignorišu i da se obavi pregled kod lekara ukoliko postoji sumnja na problem sa srcem.

Kako se miokarditis dijagnostikuje

Kardiolog će na osnovu simptoma i medicinskog pregleda predložiti osnovne dijagnostičke testove, kao što su:

  • EKG – beleži električnu aktivnost srca i može pokazati poremećaje ritma
  • Ultrazvuk srca (ehokardiografija) – omogućava uvid u strukturu i funkciju srca
  • Laboratorijske analize krvi – uključuju markere upale i enzime koji mogu ukazivati na oštećenje srčanog mišića
  • Holter monitoring – 24-satno snimanje rada srca za otkrivanje nepravilanog ritma
  • MRI srca – u složenijim slučajevima može pomoći u proceni zapaljenja srčanog mišića.

Ako postoji ozbiljna sumnja na miokarditis, u retkim slučajevima se radi i biopsija srčanog mišića.

Lečenje upale srčanog mišića

Lečenje zavisi od težine bolesti. U blagim slučajevima, tj.formama dovoljno je mirovanje i lekovi koji smanjuju upalu i pomažu stabilizaciji rada srca. Kod ozbiljnijih oblika neophodan je stroži medicinski nadzor, a ponekad i bolničko lečenje.

Najvažnije pravilo oporavka je izbegavanje intenzivne fizičke aktivnosti dok se srce potpuno ne oporavi. Sportistima i mladima koji redovno treniraju preporučuje se pauza od najmanje 3 do 6 meseci nakon dijagnostikovanja miokarditisa, kako bi se srčani mišić potpuno regenerisao.