Zakačio vam se krpelj? Evo šta treba da uradite i zašto nikako ne smete da ga gnječite ili spaljujete
Boravak u prirodi, parkovima, pored reka ili na travnatim površinama tokom toplijih meseci povećava mogućnost kontakta sa krpeljima. Iako većina uboda ne dovodi do razvoja bolesti, stručnjaci upozoravaju da je važno reagovati brzo i pravilno, jer krpelji mogu da prenose različite bakterije, viruse i parazite.
Najvažnije pravilo: Krpelja uklonite što pre
Dobra vest je da ni svaki krpelj nije zaražen, niti svaki zaraženi krpelj prenese infekciju na čoveka. Ipak, način na koji se krpelj uklanja sa kože može da bude presudan za smanjenje rizika od eventualnog prenosa uzročnika bolesti. Rizik od prenosa infekcije raste sa vremenom koje krpelj provede pričvršćen za kožu. Zbog toga je preporuka da se ukloni odmah po uočavanju.
Što se ranije odstrani, manja je verovatnoća da će doći do prenosa pojedinih patogena. Smatra se da je rizik od prenosa lajmske borelioze značajno manji ukoliko se krpelj ukloni tokom prvih 24 sata nakon kačenja.
Kako pravilno izvaditi krpelja
Krpelj se uklanja mehanički, pomoću pincete ili specijalnih alatki namenjenih vađenju krpelja.
Postupak je jednostavan:
- dezinfikujte pincetu alkoholom
- uhvatite krpelja što bliže površini kože
- laganim i ravnomernim pokretom izvucite ga nagore
- izbegavajte naglo povlačenje, kidanje ili gnječenje
- nakon uklanjanja dezinfikujte mesto uboda 70-procentnim alkoholom.
Nije potrebno okretati krpelja u smeru suprotnom od kazaljke na satu, niti ga intenzivno uvrtati. Najvažnije je da bude uhvaćen što bliže koži i pažljivo izvučen u jednom potezu.
Zašto je opasno gnječiti krpelja
Jedna od najčešćih grešaka jeste stiskanje ili gnječenje krpelja tokom vađenja.
Kada se krpelj pritiska, njegov sadržaj može da se vrati u mesto uboda. Ukoliko je zaražen, na taj način može da se poveća mogućnost prenosa bakterija, virusa ili drugih mikroorganizama koje nosi. Zbog toga stručnjaci savetuju da se krpelj nikada ne hvata za zadnji deo tela, ne pritiska i ne drobi tokom uklanjanja.
Spaljivanje i „narodni trikovi“ mogu da naprave problem
Mnogi i dalje pokušavaju da krpelja uklone paljenjem šibice, cigaretom, uljem, acetonom, alkoholom, sapunicom ili drugim sredstvima. Međutim, ovakve metode se ne preporučuju.
Kada je krpelj izložen toploti ili hemikalijama, dolazi do njegovog stresa i iritacije. Tada može da ispusti sadržaj iz digestivnog sistema u ranu, čime se potencijalno povećava rizik od prenosa uzročnika bolesti.
Zbog toga stručnjaci savetuju da se ne koriste:
- ulje
- alkohol pre vađenja
- aceton
- sapunica
- slani rastvori
- vazelin
- plamen ili žar cigarete.
Jedina preporučena metoda jeste mehaničko uklanjanje pincetom ili odgovarajućim instrumentom.
Na koje simptome treba obratiti pažnju
Posle uboda krpelja preporučuje se praćenje zdravstvenog stanja tokom narednih nedelja. Posebnu pažnju treba obratiti na crvenilo koje se širi oko mesta uboda i poprima izgled mete, povišenu temperaturu, umor i malaksalost, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, kao i uvećane limfne čvorove.
Ukoliko se pojavi bilo koji od ovih simptoma, potrebno je javiti se lekaru i naglasiti da je prethodno postojao ubod krpelja.
Prevencija je i dalje najbolja zaštita
Prilikom boravka u prirodi preporučuje se nošenje odeće dugih rukava i nogavica, po mogućstvu svetlijih boja, kao i upotreba repelenata. Nakon povratka kući važno je detaljno pregledati celo telo, posebno pregibe kože, prepone, pazuhe, vrat i kosmati deo glave.
Pošto je ubod krpelja najčešće bezbolan i često prolazi neprimećeno, upravo je pregled kože najbolji način da se krpelj otkrije na vreme i ukloni pre nego što napravi problem.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.