Kada prave linije postanu krive, problem možda nije u dioptriji: Promene vida koje ne smeju da čekaju
Iznenadno zamućenje vida, veliki broj „mušica” pred očima, bleskovi ili osećaj zavese u vidnom polju ne smeju se pripisivati samo umoru i godinama. O promenama koje zahtevaju brz pregled, epiretinalnoj membrani i operaciji makule u novom ePodcastu govorio je potpukovnik dr Nenad Petrović, specijalista oftalmologije na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Ceo razgovor ePodcast pogledaje na YouTube kanalu eKlinike.
Katarakta je jedna od najpoznatijih očnih bolesti, ali promene na očnom dnu, mrežnjači i makuli mogu da ostave znatno teže i trajne posledice.
– Od katarakte nećete oslepeti, a od promena na očnom dnu, odnosno na zadnjem segmentu oka i u makuli, možete. Možete ostati trajni invalid. Zato je potrebno više podizati svest i o tim promenama – rekao je dr Nenad Petrović.
Koje promene vida zahtevaju hitan pregled
Svaka nagla promena koja nastane preko noći ili se razvije tokom nekoliko sati zahteva ozbiljnu pažnju.
– Ako se vid odjednom zamaglio, pojavile su se mušice ili neka vrsta zavese u vidnom polju, potrebno je javiti se oftalmologu. Bol ili crvenilo praćeni promenom vida takođe su simptomi koji zahtevaju pregled, po mogućstvu u roku od 24 sata, kako bi se isključilo neko ozbiljno stanje – objasnio je dr Petrović.
Posebno je važno ne gubiti vreme kada postoji sumnja na ablaciju, odnosno odvajanje mrežnjače.
– Ablacija mrežnjače zahteva hiruršku intervenciju u roku od 24 do 48 sati ukoliko želimo da se vid vrati na nivo na kojem je bio. Fotoreceptori u mrežnjači brzo degenerišu i izumiru, a tada nema povratka na staro – upozorio je dr Petrović.
Zdrave odrasle osobe trebalo bi da obave kompletan oftalmološki pregled približno jednom u dve godine. Osobe sa kratkovidošću, dijabetesom, hipertenzijom ili bolestima štitaste žlezde kontrolišu se češće, prema preporuci lekara.
Zašto makula odlučuje da li možemo da čitamo i prepoznajemo lica
Makula ili žuta mrlja mali je centralni deo mrežnjače odgovoran za jasan vid, čitanje, prepoznavanje lica i uočavanje detalja.
– U žutoj mrlji nalazi se najveća koncentracija fotoreceptora. Gubitkom centralnog vida gubimo sposobnost čitanja, prepoznavanja lica i svih finih stvari koje nam vid omogućava – objasnio je dr Petrović.
Na površini makule može da se formira epiretinalna membrana. Kod većine ljudi ona ne izaziva ozbiljne tegobe, ali kod nekih pacijenata počinje da se skuplja i povlači osetljivu površinu makule.
– Zamislite da celofan zalepite na vlažnu površinu. Dok se suši, on se skuplja i deformiše podlogu. Makula je toliko tanka i osetljiva da će svako narušavanje njene arhitekture dovesti do poremećaja vida – rekao je dr Petrović.
Nije svaka epiretinalna membrana za operaciju. Neke se godinama ne menjaju i samo se prate. Međutim, kada lekar proceni da je operacija potrebna, odlaganje može da umanji mogućnost oporavka.
Jednostavna provera vida pomoću titla na televizoru
Epiretinalna membrana najčešće se pojavljuje na jednom oku, pa zdravo oko može dugo da prikriva problem.
– Kada gledate sa oba oka, možda nećete primetiti da su prave linije postale krive. Zato pogledajte titl na televizoru prvo jednim, pa drugim okom. Ako slova nisu jasna, deformisana su ili izgledaju talasasto, nešto nije u redu – objasnio je dr Petrović.
Može se posmatrati i okvir vrata. Ako njegove ravne ivice na jednom oku izgledaju iskrivljeno ili talasasto, potrebno je zakazati pregled. Ovu proveru nije potrebno raditi svakodnevno, već povremeno, jednom u nekoliko meseci.
Kada se primeti promena u makuli, radi se optička koherentna tomografija, odnosno OCT. Ovaj bezbolan pregled detaljno prikazuje slojeve mrežnjače i pomaže lekaru da proceni da li je dovoljno praćenje ili je došlo vreme za operaciju.
Kada „mušice” pred očima nisu bezazlene
Končići, tačkice, „pauci” ili „mušice” koje postepeno počnemo da primećujemo najčešće su posledica promena staklastog tela povezanih sa starenjem.
– U 99 odsto slučajeva to je bezazleno. Nije bezazleno kada se odjednom pojavi veliki broj končića ili kada se jave munje i bleskovi na periferiji vida. To može da bude znak povlačenja mrežnjače i nastanka rupture, zbog čega je neophodno otići na pregled – rekao je dr Petrović.
Pregled je potreban i kada zamućenja toliko smetaju da osoba ne može da čita ili normalno funkcioniše, jer se mogu javiti i kod zapaljenskih procesa u oku.
Operacija nije teška za pacijenta, ali jeste za hirurga
Operacija epiretinalne membrane naziva se pars plana vitrektomija. Tokom zahvata uklanja se staklasto telo, a membrana debljine svega nekoliko mikrona pažljivo se odvaja od makule.
– Kada me pacijenti pitaju da li je operacija teška, kažem im: „Za vas nije teška.” Ali za hirurga je veoma ozbiljna i zahtevna, jer stoti deo milimetra može da odlučuje o tome da li će pacijent videti bolje ili neće – objasnio je dr Petrović.
Prvih sedam dana posle operacije posebno je važno, dok postepeno poboljšanje vida može da traje i do šest meseci. Oko 90 odsto pacijenata ima značajno poboljšanje, ali talasaste i iskrivljene linije, kao prvi primećeni simptom, često poslednje nestaju.
Za očuvanje vida dr Petrović izdvaja prestanak pušenja, kontrolu krvnog pritiska, šećera, holesterola i triglicerida, kao i redovne oftalmološke preglede.
– Nemojte svako zamućenje vida pripisivati potrebi za promenom naočara. Otiđite kod oftalmologa, koji će reći da li je u pitanju samo promena dioptrije ili nešto ozbiljnije – poručio je dr Nenad Petrović.
Ceo ePodcast sa potpukovnikom dr Nenadom Petrovićem pogledajte na YouTube kanalu eKlinike. Pored detaljnog objašnjenja operacije i oporavka, čućete i zašto retinalni hirurg kaže da onog trenutka kada prihvati pacijenta preuzima odgovornost za njegov vid, kao i priču o mladoj pacijentkinji kojoj je neregulisan dijabetes ugrozio oba oka.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.