Melatonin je hormon koji se izlučuje pinealnom žlezdom u mozgu. Pomaže u regulisanju ostalih hormona i održava cirkadijalni ritam tela. Više ga ima u organizmu kada je napolju mrak, a manje kada je dan. Kako starimo, mozak proizvodi manje melatonina. Srećom, ovaj hormon postoji i kao suplement.
Melatonin kao suplement
Melatonin je najpoznatiji po tome što pomaže kod problema sa spavanjem kao što je jet lag, nesanica i odložena faza spavanja, poremećaj koji uzrokuje da kasnije zaspimo i kasnije se probudimo. Takođe može da leči poremećaje cirkadijalnog ritma spavanja kod slepih. Može da nam pomogne da zaspimo malo brže nego što bismo inače, ali se još proučavaju njegovi efekti na kvalitet sna i količinu vremena koje spavamo. Takođe je potrebno više istraživanja o tome da li može da pomogne da u san utonu tokom dana oni koji rade u noćnim smenama.
Druge zdravstvene koristi
Rane studije ukazuju da ovaj hormon, pored regulacije cirkadijalnog ritma može da utiče na našu telesnu temperaturu i da snizi noćni krvni pritisak ako neko ima hipertenziju. Ali istraživanja o tome kako utiče na šećer u krvi su kontradiktorna. Studije na životinjama sugerišu da može pomoći u gubitku težine, ali je potrebno više istraživanja da bi se videlo da li to važi i za ljude.
Melatonin i njegove prednosti u fazi proučavanja
Pojedine studije sugerišu da bi melatonin takođe mogao biti od pomoći za makularnu degeneraciju, gastroezofagealnu refluksnu bolest (gorušicu), tinitus (zujanje u ušima) i migrene.
Da li je melatonin bezbedan
Razmišljajte o melatoninu kao o tableti za spavanje, nečemu što biste uzimali na kratko, ali ne stalno. Obično je bezbedan za povremenu upotrebu, ali istraživači nisu sigurni u njegove dugoročne efekte. Uvek prvo treba pitati lekara o upotrebi i doziranju, posebno ako su u pitanju trudnice ili majke koje doje ili osobe sa demencijom, epilepsijom ili nekom autoimunom bolesti. Neke osobe mogu imati alergijsku reakciju na melatonin.
Potencijalni neželjeni efekti
Najčešći neželjeni efekti suplemenata melatonina su glavobolja, vrtoglavica, mučnina i pospanost tokom dana. Ret se pojave bilo kakvi neželjeni efekti, treba da se konsultujemo sa lekarom da li je bezbedno nastaviti sa uzimanjem melatonina.
Moguća interakcija sa drugim lekovima
Melatonin se smatra dodatkom ishrani u SAD, što znači da nije regulisan tako striktno kao ni ostali lekovi koji se dobijaju bez recepta. U nekim zemljama potreban je recept. Melatonin nema dobru interakciju sa određenim lekovima, među kojima su:
- antikonvulzivi
- lekovi za kontrolu rađanja
- lekovi za razređivanje krvi
- lekovi za krvni pritisak
- depresivi centralnog nervnog sistema
- lekovi za dijabetes
- diazepam
- lekovi koji snižavaju prag napada
- fluvoksamin
- imunosupresivi
Prirodni melatonin u hrani
Naše telo prirodno proizvodi melatonin – čak ga ima i u majčinom mleku. Određene namirnice takođe sadrže prirodni melatonin. Najveću količinu imaju jaja, riba i orašasti plodovi, ali se može naći i u nekim vrstama pečuraka i žitarica. Višnje imaju i melatonin i triptofan, aminokiselinu koja se koristi za proizvodnju melatonina i serotonina. Ova kombinacija može da pomoći da brže zaspimo i da duže spavamo.
Koliko treba uzeti i zašto
Uzmite dovoljno melatonina da možete da zaspite, počevši od 0,3 miligrama do 1 miligrama. Ako to nije dovoljno, posavetujte se sa lekarom o povećanju količine. Ako ga uzmemo previše, možemo da osetimo glavobolju, mučninu ili da budemo pospani tokom dana.
Kada treba da uzmemo melatonin
Melatonin nije suplement koji brzo deluje. Da bi delovao kako očekujemo, treba ga uzeti nekoliko sati pre spavanja. Kada se približi vreme za spavanje, pripremite se za uspešan san tako što ćete se pobrinuti da vaša soba bude hladna i mračna. Isključite ekrane i idite u krevet svake noći u isto vreme.
bas dobri savjeti,razumljivi