Vreme je za večeru i niste sigurni šta da jedete. Možda da otvorite aplikaciju za dostavu hrane i pregledate izbor brze hrane. Mnogi od nas često su neodlučni i često tokom dana na ovu temu sami sa sobom razgovaraju. I ovo je samo jedan primer unutrašnje borbe koja se naziva buka u glavi zbog hrane, koja se dešava kada nam misli u vezi sa hranom (food noise) postanu opsesivne preterane ili štetne. Ovo nije nov pojam niti zvanična dijagnoza, ali se u poslednje vreme često koristi.
Šta je buka u glavi zbog hrane
Iako ne postoji zvanična definicija za buku u glavi zbog hrane, mnogi od nas je doživljavaju.
– Buka u glavi zbog hrane je osećaj neprekidne gladi – objašnjava dr Reena Bose, endokrinolog.
Može da vam bude teško da se nakon obroka osećate siti ili zadovoljni. Nakon što ste završili obrok, na primer, možda odmah počnete da razmišljate o sledećoj užini ili sledećem obroku.
– To je opsesija hranom. Nažalost, ova opsesija može dovesti do unosa velikih količina kalorija i na kraju dovesti do gojaznosti i drugih zdravstvenih stanja – dodaje dr Bose.
Šta uzrokuje buku u glavi zbog hrane
Buka u glavi zbog hrane začarani je krug koji se obično dešava kada pravite loš izbor hrane, kao što je konzumiranje ultra-obrađene hrane kao što su krofne, slatkiši, sladoled i pohovano meso.
– Izgleda da konzumiranje ultra-prerađene hrane aktivira vaš hedonistički put ili put nagrađivanja. Prerađena hrana vam daje nagradu, a nagrada znači da želite da se vraćate i nastavite sa unosom ovih prerađenih namirnica – objašnjava dr Bose.
Dakle, šta može da pokrene buku u glavi zbog hrane? Unutrašnji signali poput hormona gladi mogu vas navesti da razmišljate o hrani. Ali spoljašnji signali, kao što je miris sveže pečene pite od jabuka ili gledanje reklame za picu, mogu aktivirati želju za jelom.
— Spoljašnji, vizuelni signal može da znači da ćete možda delati na osnovu tog impulsa – odlučićete se da naručite picu – ilustruje ona.
Zašto je ovo problem
Buka u glavi zbog hrane može otežati održavanje zdrave težine.
– Buka u glavi zbog hrane može vas naterati da stalno osećate glad. A ako ne osećate da ste siti, na kraju jedete mnogo veće obroke. Rezultat može da bude gojaznost. A to takođe može dovesti do apneje u snu, visokog krvnog pritiska i povišenog holesterola – primećuje dr Bose.
Kako zaustaviti buku u glavi zbog hrane
Dr Bose kaže da je moguće smanjiti uticaj buke u glavi zbog hrane na vaš život.
Fokusirajte se na zdravu ishranu
Fokusiranje na zdravu ishranu (to podrazumeva ograničavanje ili izbegavanje prerađene hrane) počinje planiranjem i pripremom obroka, kaže dr Bose.
Počnite tako što ćete napraviti plan obroka za nedelju dana, a zatim kupiti te sastojke. Pranje i sečenje voća i povrća unapred može olakšati pripremu zdravih obroka.
Još jedan dobar potez jeste da sakrijte sve nezdrave grickalice (poput čipsa ili pakovanja kolačića) kako ne biste bili u iskušenju da posegnete za njima.
Jedite s namerom
Dr Bose kaže da često viđa ljude čije su prehrambene navike haotične. Plaše se, recimo, da jedu jer misle da će se ugojiti ili čekaju da baš ogladne pre nego što jedu.
– Treba jesti na vreme i s namerom. To je važno jer je hrana gorivo za telo. Ako ne dobijete gorivo, metabolizam tela će se usporiti. Ako jedete na vreme, osećaćete se zdravije. Moći ćete da vežbate više jer imate više energije – objašnjava ona.
Vežbajte
Vaša težina može uticati na to koliko često vežbate ili koju vrstu vežbe radite.
– Možda vas bole kolena ili kukovi ili imate ograničenu pokretljivost, ali i dalje je važno da pronađete načine da počnete da gradite mišićnu masu. Fiziolog vežbanja može da vas posavetuje i radi sa vama kako bi vam pomogao da se krećete, ojačate mišićne grupe i sačuvate mišićnu masu – savetuje dr Bose.
Smanjite stres
Velika je šansa da svakodnevno imate neku vrstu stresa. A suočavanje sa tim stresom može dovesti do donošenja loših odluka kada je u pitanju ishrana.
– Kada ste suočeni s mnogo stresa, postaje veoma teško da životom upravljate na zdrav način. Fokusirajte se na upravljanje stresorima. Tu može da pomogne razgovor sa psihologom koji može da vas nauči kako da se suočite sa emocionalnom glađu – kaže dr Bose.
Drugi načini za smanjenje stresa mogu uključivati slušanje muzike, boravak u prirodi ili povezivanje sa drugima.
Dajte prioritet spavanju
Razmislite o tome kako spavate i da li možete da uradite neophodna prilagođavanja svoje rutine pred spavanje kako biste bili sigurni da ćete svake noći imati kvalitetan san. Promene mogu uključivati meditaciju pre spavanja, smanjenje onoga što jedete i pijete pre spavanja i držanje elektronike van spavaće sobe.
– Ako nemate kvalitetan i miran san, veoma je teško usvojiti zdrav način života. Kada ste umorni ili iscrpljeni, skloniji ste da se okrećete prerađenoj i ultra-prerađenoj hrani – kaže dr Bose.