Zašto pristajemo na ono što ne želimo: Koliko nas strah od odbacivanja tera da izneverimo sebe

   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Koliko puta smo rekli „da“, a želeli da kažemo „ne“? Prećutali nešto što nas je povredilo, prihvatili tuđe mišljenje ili uradili nešto samo da ne bismo razočarali druge? Psiholozi objašnjavaju da iza takvog ponašanja često stoji potreba da budemo prihvaćeni. Ali šta se dešava kada zbog toga počnemo da zanemarujemo sebe?

Zamislite da sedite sa prijateljima. Svi se slažu oko nečega, a vi mislite potpuno drugačije. Imate svoje argumente, možda ste čak sigurni da ste u pravu, ali ipak ćutite. Kasnije, kada ostanete sami, pitate se zašto niste rekli ono što zaista mislite.

Slične situacije događaju se svakodnevno. Pristanemo da pomognemo kolegi iako smo iscrpljeni. Odlazimo na porodično okupljanje koje nam ne prija. Ne suprotstavljamo se prijatelju jer ne želimo svađu. Zašto nam je ponekad lakše da razočaramo sebe nego druge?

Zašto nam je toliko važno da nas drugi prihvate?

Potreba za pripadanjem jedna je od osnovnih ljudskih potreba. Želimo da budemo voljeni, prihvaćeni i da osećamo da smo deo neke zajednice. Međutim, kada strah od odbacivanja postane previše izražen, počinjemo da prilagođavamo svoje ponašanje tuđim očekivanjima, čak i kada nam to ne odgovara.

Takvo ponašanje ne znači nužno slabost karaktera. Ponekad je reč o obrascima koje smo usvojili još u detinjstvu, naročito ako smo naučili da ljubav i odobravanje dobijamo onda kada smo poslušni i ispunjavamo očekivanja drugih.

Istraživanje pokazalo koliko je teško suprotstaviti se većini

Koliko snažan može biti uticaj grupe pokazao je poznati eksperiment američkog psihologa Solomona Aša, sproveden pedesetih godina prošlog veka.

Učesnici su imali jednostavan zadatak: trebalo je da procene koja je od nekoliko prikazanih linija iste dužine kao zadati primer. Odgovor je bio očigledan, ali su ostali ljudi u prostoriji, koji su sarađivali sa istraživačem, namerno davali pogrešne odgovore.

I šta se dogodilo?

U približno 37 odsto ključnih odgovora učesnici su se priklonili pogrešnom mišljenju većine, iako su mogli da vide tačan odgovor.

Istraživanje je pokazalo koliko pritisak grupe može da utiče na naše odluke. Ponekad počinjemo da sumnjamo u sebe, a ponekad se jednostavno ne usuđujemo da budemo drugačiji.

Kada ugađanje drugima postane odustajanje od sebe

Nije problem u tome što ponekad napravimo kompromis. Zdravi odnosi podrazumevaju razumevanje i prilagođavanje. Problem nastaje kada kompromis postane pravilo, ali samo za jednu stranu.

Možda često osećate krivicu kada nekome kažete „ne“. Možda se unapred plašite tuđe reakcije ili satima razmišljate da li ste nekoga uvredili. Pristajete na stvari koje ne želite, a zatim osećate ljutnju, umor ili razočaranje u sebe.

Važno je razlikovati slobodan izbor od pristajanja iz straha. Jedno je kada nekome pomognemo zato što to želimo, a sasvim drugo kada to činimo jer se plašimo da nas više neće voleti ako ga odbijemo.

Kako naučiti da kažemo „ne“ bez osećaja krivice?

Postavljanje granica ne znači da smo sebični ili da nam nije stalo do drugih. Ono nam pomaže da gradimo odnose u kojima postoji prostor i za naše potrebe. Ne moramo odmah da odgovorimo na svaki zahtev. Ponekad je dovoljno reći: „Razmisliću pa ću ti javiti.“ A kada nešto ne želimo, ne moramo se beskrajno opravdavati.

Naravno, neće svi prihvatiti naše granice sa razumevanjem. Neki će biti razočarani, posebno ako su navikli da im uvek izlazimo u susret. Ali tuđe razočaranje ne znači automatski da smo uradili nešto pogrešno. Možda najveća hrabrost nije u tome da se suprotstavljamo svima, već da naučimo da budemo iskreni prema sebi.

Jer nije problem kada promenimo mišljenje zato što smo nešto novo naučili ili kada zbog nekoga napravimo kompromis. Problem nastaje kada toliko želimo da nas drugi prihvate da polako prestajemo da slušamo sebe.

A možda je upravo to pitanje koje bi povremeno trebalo da postavimo sebi: Da li ovo zaista želim ili samo ne bih nekoga da razočaram?

(eKlinika.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>