Naslovna / Psihologija

Demencija može da se otkrije 9 godina pre dijagnoze, otkrili britanski naučnici

Priredio/la: I. V. |11:00 - 17. 10. 2022.

Lošije pamćenje, a posebno zaboravljanje brojeva, vreme potrebno za reakciju… samo su neki od znakova demencije koji dolaze godinama pre dijagnoze, ali, ova bolest donosi i veliki problem za starije – gubtak ravnoteže i često padanje

demencija Demencija i prvi znaci bolesti mogu da se otkriju 9 godina pre postavljanja dijagnoze, otkrili su naučnici Foto: Shutterstock

Demencija i prvi znaci bolesti mogu da se otkriju 9 godina pre postavljanja dijagnoze, otkrili su naučnici sa a rezultati studije objavljeni su u Alzheimers & Dementia. Istraživači su pokazali da je moguće uočiti znake oštećenja mozga kod pacijenata već 9 godina pre nego što dobiju dijagnozu za jednu od brojnih bolesti povezanih sa demencijom.

Demencija se dijagnostikuje tek kada se pojave simptomi

Naučni tim analizirao podatke iz baze UK Biobank i otkrio oštećenje u nekoliko oblasti, kao što su rešavanje problema i zaboravljanje brojeva, u nizu drugih stanja. Nalazi otvaraju mogućnost za pregled rizičnih pacijenata kako bi se pomoglo u odabiru onih koji bi imali koristi od intervencija i kod kojih bi se smanjio rizik od razvoja jednog od stanja, kao i za regrutovanje ljudi za klinička ispitivanja i praćenje dejstva novih tretmana.

Trenutno postoji vrlo malo efikasnih tretmana za demenciju ili druge neurodegenerativne bolesti kao što je Parkinsonova bolest. Delimično, to je zato što se ova stanja često dijagnostikuju tek kada se pojave simptomi, dok je osnovna neurodegeneracija možda počela godinama, čak i decenijama ranije. Do sada je bilo nejasno da li je moguće otkriti promene u funkciji mozga pre pojave simptoma. Kako bi pomogli da se dobije odgovor na ovo pitanje, istraživači sa University of Cambridge i Cambridge University Hospitals NHS Foundation Trust obratili su se UK Biobank, biomedicinskoj bazi podataka i istraživačkom resursu, koji sadrži anonimne genetske, životne i zdravstvene informacije pola miliona učesnika iz Velike Britanije, starosti od 40 do 69 godina.

Alchajmerova bolest u kasnijoj dobi, osim kognitivnih donosi i probleme sa održavanjem ravnoteže

Pored informacija o zdravlju i dijagnozi bolesti učesnika, UK Biobank prikupila je podatke iz serije testova kao što su rešavanje problema, pamćenje, vreme reakcije i snaga hvata, kao i podatke o gubitku i dobijanju na težini i broju padova. To im je omogućilo da uoče da li je bilo kakvih znakova prisutnih na početku – to jest, kada su merenja prvi put prikupljena od učesnika (između 5 i 9 godina pre dijagnoze).

Ljudi koji su kasnije razvili Alchajmerovu bolest postigli su lošije rezultate u poređenju sa zdravim pojedincima kada su u pitanju zadaci rešavanja problema, vreme reakcije, pamćenje lista brojeva, prospektivno pamćenje (sposobnost da se setimo da nešto uradimo kasnije) i uparivanje, spajanje  parova. Ovo je takođe bio slučaj sa ljudima koji su razvili ređi oblik demencije poznat kao frontotemporalna demencija. Takođe, kasni razvoj Alchajmerove bolesti donosi ljudima mnogo veće šanse da izgube ravnotežu i padnu, u odnosu na zdrave vršnjake. Pacijenti koji su razvili retko neurološko stanje, poznato kao progresivna supranuklearna paraliza (PSP), koje utiče na ravnotežu, imali su više nego dvostruko veće šanse da padnu nego zdravi pojedinci.

Pacijenti pokazali kognitivna oštećenja nekoliko godina pre dijagnoze

– Kada smo proučili istoriju pacijenata, postalo je jasno da oni pokazuju određena kognitivna oštećenja, često suptilna, nekoliko godina pre nego što su njihovi simptomi postali dovoljno očigledni da podstaknu dijagnozu. Ovo je korak ka tome da možemo da pregledamo ljude koji su u najvećem riziku, na primer, osobe starije od 50 godina ili one koje imaju visok krvni pritisak ili ne vežbaju dovoljno, i intervenišemo u ranijoj fazi kako bismo im pomogli da smanje rizik – objašnjava autor studije dr Nol Swaddiwudhipong sa University of Cambridge.

Dr Tim Rittman sa Odeljenja za kliničke neuronauke na University of Cambridge naglašava da ljudi ne bi trebalo da budu preterano zabrinuti ako, na primer, nisu dobri u pamćenju brojeva. I  zdravi pojedinci će prirodno imati bolje ili lošije rezultate od svojih vršnjaka.

– Ali, ohrabrujemo svakoga ko je zbog bilo čega zabrinut ili primeti da mu se pamćenje ili sećanje pogoršava, da razgovaraju sa svojim lekarom opšte prakse – savetuje dr Rittman.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Петар
10:50, 19. 10. 2022.
Odgovori

снимао са МР Главе. И имам кортикално редуктивне промене на мозгу . Најгоре ми је на буџење , мозак сам размишља о свакаквим глупостима ( не жељене мисли ) и осечам како ми се умањују способности и осечаји које сам имао а сада полако нестају ! Почело је са краткорочним заборављањем . Сада ми кажу да ми мозак превремено стари ! Прогрес је доста убрзан и ако ми се неки пут учини ко да је све у реду. Једноставно , сва чула сигурности у себе и своје способности полако попуштају као када се магла полако спушта и успорено све слабије видите . Тако је и са мислима , резоновањем и повечавањем фактора кои ми ремете и нарушавају сигурност и стабилност јер осечам разлику себе данас у односу на јуће ! Раније сам вио константан у осечају сигурности свог менталног здравља па нисам имао потребе о томе да размишљам . Сада се моја стабилност понаша у складу са променама које се дешавају . Колико чу још бити свој не знам али се плашим да се процес убрзава . Посебно забрињава чињеница да ово стање се не лечи веч само може да се успори и то под условом да се ради на прави начин што је велика реткост. Чињеница је да сам свестан да мој живот клизи низ литицу и на њој нема гране да се задржим ! То знаћи да свесно и лагано умирем . Мало прерано али од судбине се побећи не може . Уживајте у животу , шта друго да вам кажем ?

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo