ChatGPT ne može nikome da postavi dijagnozu, a evo i zašto

   
Čitanje: oko 5 min.
  • 0

Od „Dr Gugla“ do četbotova veštačke inteligencije, internet je prepun zdravstvenih saveta. Ali, za bezbedan pregled ili dijagnozu, stručnjaci kažu da je ipak najbolje da to prepustite profesionalcima

ChatGPT je četbot veštačke inteligencije sposoban da generiše detaljne, prirodne odgovore, piše tekstove, prevodi jezike i obavlja širok spektar drugih zadataka zasnovanih na jeziku, ali - ne može da bude lekar i da umesto njega postavlja dijagnozu. Od „Dr Gugla“ do četbotova pokretanih veštačkom inteligencijom, internet je pun zdravstvenih saveta. Ali, za bezbedan pregled ili dijagnozu, stručnjaci kažu da je ipak najbolje da to prepustite profesionalcima.

Ljudi danas stalno razgovaraju sa ChatGPT

Jedan od tih stručnjaka je Ahmed Abdeen Hamed, istraživač na Binghamton University, koji je nedavno vodio studiju kako bi procenio koliko dobro veštačka inteligencija može da se pokaže u medicinskom prostoru. Njegov tim se fokusirao na najpopularniji alat danas - ChatGPT. Objavljena u  iScience, studija je poslužila da odgovori na pitanje o veštačkoj inteligenciji - Koliko dobro ChatGPT zaista poznaje svoj posao?

- Ljudi danas stalno razgovaraju sa ChatGPT i kažu: "Imam ove simptome. Da li imam rak? Da li imam srčani zastoj? Da li treba da se lečim?“ - naveo je Hamed u saopštenju za javnost.

Dr Andrew Thornton, lekar iz klinike Wellstar iz oblasti Atlante, naglasio je da, iako je moguće bezbedno koristiti veštačku inteligenciju i internet za zdravstvene informacije, pacijenti nikada ne bi trebalo da se oslanjaju na njih tokom medicinskih hitnih slučajeva ili da provode previše vremena istražujući na mreži.

- Tada je vreme da pozovete Hitnu pomoć ili da vas neko odmah odveze u bolnicu - smatra dr Thornton.

ChatGPT ne može da zameni vašeg lekara

ChatGPT nije spreman da pruži tačne medicinske savete, iako pokazuje obećanje u nekim specifičnim aspektima medicinskog znanja. Tokom svoje studije, Hamedov tim napravio je zanimljivo otkriće o tim određenim aspektima, kao i dokaz da alat ne može efikasno da  dijagnostikuje korisnike.

Kada je u pitanju identifikacija termina bolesti, lekova na recept i informacija o genima, ChatGPT je obavljao svoje zadatke sa tačnošću od 88 do 97 procenata. Međutim, korisnici veštačke inteligencije često traže i zdravstvene smernice, a ne samo zdravstvene činjenice. Tu je počeo da puca model velikog jezika – ili LLM.

- Bolesti su bile zaista veoma lake za identifikaciju, tako da je ChatGPT bio veoma dobar u identifikovanju i stvaranju bolesti koje su zapravo poznate u ontologiji bolesti. Bila je ista priča sa lekovima, ista priča sa genima, ali ne ista priča sa simptomima. I to je bilo malo zanimljivo, jer su implikacije toga zaista ogromne - kaže Hamed.

ChatGPT se mučio sa složenošću korisničkih upita koji su koristili nejasan ili ležeran jezik za opisivanje simptoma. Veštačka inteligencija tada često nije uspevala da precizno poveže simptome sa njihovim potencijalnim medicinskim uzrocima.

- ChatGPT koristi više prijateljski i društveni jezik, jer bi trebalo da komunicira sa prosečnim ljudima. U medicinskoj literaturi ljudi koriste vlastita imena. LLM očigledno pokušava da pojednostavi definiciju ovih simptoma, jer postoji mnogo saobraćaja koji postavlja takva pitanja, pa je počeo da minimizira formalnosti medicinskog jezika kako bi se dopao tim korisnicima - objašnjava stručnjka za veštačku inteligenciju Ahmed Abdeen Hamed.

Koliko često ljudi traže zdravstvene savete od veštačke inteligencije?

Nevoljnost veštačke inteligencije da prizna kada ne zna tačan odgovor na pitanja koja imaju veze sa zdravljem zabrinula je dr Andrew Thorntona.

- Mislim da je veoma važno da pacijenti shvate da vam ChatGPT neće reći sa kakvim poverenjem vam predstavlja određene informacije. Predstaviće ih na način da zvuči veoma samouvereno u ono što vam govori i to će učiniti na isti način sa netačnim informacijama, kao i sa tačnim - ističe dr Thornton, a to ubedljivo poverenje veštačke inteligencije može da dovede do značajnih zdravstvenih rizika.

Upotreba veštačke inteligencije uopšte brzo raste. Prema istraživanju Pew Research Center, oko 34 odsto odraslih u SAD je koristilo ChatGPT u nekom trenutku svog života – dvostruko više nego 2023. godine. Mnogi korisnici interneta verovatno dobijaju informacije od veštačke inteligencije, a da ih nužno nisu tražili.

Ispitujući 2,5 miliona poseta veb stranicama od marta 2025. godine, centar je utvrdio da je 93 procenata istaknutih korisnika naišlo na sadržaj u vezi sa veštačkom inteligencijom u nekom trenutku tokom svojih veb pretraga. Oko 60 odsto tih korisnika posetilo je stranice sa rezultatima pretrage koje sadrže rezimee generisane pomoću veštačke inteligencije jednostavnim korišćenjem Guglovog pretraživača. Želeli ili ne, informacije o veštačkoj inteligenciji su danas istaknute na mreži – i ta izloženost je navela mnoge da traže zdravstvene savete od najsavremenije tehnologije.

Oko 17 procenata odraslih u SAD koji su učestvovali u anketi o praćenju zdravstvenih dezinformacija KFF (KFF Health Misinformation Tracking Poll)  iz 2024. godine reklo je da su koristili četbotove sa veštačkom inteligencijom najmanje jednom mesečno za zdravstvene informacije i medicinske savete, a oko četvrtine odraslih mlađih od 30 godina koristilo je veštačku inteligenciju za zdravstvene savete.

Dr Thornton je takođe primetio porast broja pacijenata koji slobodno govore o svojim navikama pretraživanja interneta o zdravstvenim temama tokom pregleda, i to je nešto što se, kako kaže, stalno dešava u hitnim službama.

- Smatram da su pacijenti sada otvoreniji nego pre 10 godina, što se tiče pretraživanja stvari na internetu. Mislim da zato što znaju da to očekujemo, i to je toliko uobičajena stvar da nam govore o zabrinutostima koje imaju na osnovu stvari koje su pretražili - priča dr Thornton.

Koristite dobijene informacije mudro

Iako ChatGPT nije spreman da bude naš lekar, i dalje ima potencijal da jednog dana postane moćan alat za zdravstvenu zaštitu. Za sada je, međutim, najbolje da ga prepustite profesionalcima.

- Mislim da se internet i platforme veštačke inteligencije mogu koristiti za dodavanje informacija, da im se pruži više konteksta o različitim bolestima, kao i možda lekovima koje uzimaju. Ne mislim da bi ga ikada trebalo koristiti za sužavanje mogućih dijagnoza na ono što pacijent verovatno doživljava. Zaista ga treba koristiti za opšte znanje o različitim bolestima ili lekovima - savetuje dr Thornton.

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>