Alarmantno istraživanje: Mladi drastično gube snagu i fleksibilnost, kondicija najgora u poslednjih 60 godina
Deca i adolescenti širom Evrope u goroj su fizičkoj formi nego u skoro bilo kom trenutku u proteklih šest decenija. Stručnjaci upozoravaju da trend neaktivnosti ostavlja dugoročne posledice po zdravlje celokupne populacije. Naučnici apeluju na javne institucije i prosvetne sisteme da hitno pojačaju mere za promociju sporta i fizičke aktivnosti među decom, kako bi se zaustavio ovaj opasan zdravstveni trend.
Analiza podataka iz proteklih 60 godina
Prema novoj studiji istraživača sa University of Zaragoza, objavljenoj u prestižnom časopisu Sports Medicine - Open, zabeležen je kontinuiran pad fizičke spremnosti evropskih školaraca od 1990. godine do danas. Autori studije naglašavaju da narušavanje osnovnih komponenti fizičkog zdravlja u detinjstvu znači da se „propušta velika prilika koju će kasnije u životu biti izuzetno teško nadoknaditi“.
Istraživači su analizirali podatke čak 417.362 učesnika uzrasta od 6 do 16 godina iz 20 evropskih zemalja, prikupljane u periodu od 1965. do 2023. godine.
Ključni nalazi studije ukazuju na sledeće negativne trendove:
Slobodan pad fleksibilnosti - Najdramatičniji pad zabeležen je u fleksibilnosti tela, gde je prisutan neprekidan negativan trend koji se dodatno ubrzao nakon 2000. godine.
Gubitak snage - Snaga gornjeg dela tela u konstantnom je padu još od 1970. godine (uz kraći period stabilnosti krajem prošlog veka). Snaga donjeg dela tela, merena testovima skakanja, rasla je do 1980, ali od tada beleži stalan pad.
Povećanje telesne masti - Primetno je konstantno pogoršanje u sastavu tela i povećanje masnih naslaga. Naučnici napominju da se ovaj problem često potcenjuje jer se i dalje oslanja samo na tradicionalni indeks telesne mase.
Kardiorespiratorna kondicija - Sposobnost srca i pluća da efikasno isporučuju kiseonik mišićima pokazuje blage znake stabilizacije u periodu od 2015. do 2023. godine, ali je i dalje daleko ispod nivoa iz prethodnih decenija.
Zašto je važna fizička kondicija u najranijem dobu
Mišićna snaga, zdrav sastav tela i kardiorespiratorna izdržljivost tokom detinjstva i adolescencije u direktnoj su vezi sa boljim kardiovaskularnim profilom i smanjenom stopom smrtnosti u odraslom dobu.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje da deca i mladi obezbede najmanje 60 minuta umerene do intenzivne fizičke aktivnosti dnevno, uz vežbe za jačanje mišića i kostiju bar tri puta nedeljno. Međutim, poražavajući podatak je da više od 75 odsto evropskih adolescenata trenutno ne ispunjava minimum preporuka SZO o fizičkoj aktivnosti.
Kolika je „cena” neaktivnosti?
Iz SZO podsećaju da je fizička neaktivnost jedan od vodećih uzroka savremenih oboljenja. Na globalnom nivou, nedovoljno kretanje direktno je odgovorno za:
- 7 odsto slučajeva dijabetesa tipa 2
- 6 procenata slučajeva koronarne bolesti srca
- 10 odsto slučajeva raka dojke i raka debelog creva
- više od 7 procenata svih smrtnih ishoda u svetu.
Istraživači sa University of Zaragoza apeluju na javne institucije i prosvetne sisteme da hitno pojačaju mere za promociju sporta i fizičke aktivnosti među decom, kako bi se zaustavio ovaj opasan zdravstveni trend.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.