Naslovna / Zdravlje

Kako dodavanje šećera kafi ili čaju utiče na naše zdravlje

Priredio/la: S.St.|13:00 - 10. 11. 2023.

Istraživači iz Danske i Holandije analizirali su podatke iz longitudinalne studije o muškarcima u Kopenhagenu da vide da li dodavanje šećera kafi ili čaju može uticati na zdravstvene rezultate. Posmatrali učestalost dijabetesa, smrti uzrokovane srčanim oboljenjima ili rakom i smrtnost od svih uzroka

dodavenje šećera kafi ili čaju Jedna longitudinalna studija nije otkrila povezanost između zaslađivanja kafe ili čaja i povećanog rizika od dijabetesa i smrtnosti od svih uzroka Foto: Shutterstock

Istraživači su otkrili da dodavanje šećera kafi ili čaju ne predstavlja dodatni zdravstveni rizik u značajnoj meri. Ipak ne treba zaboraviti da višak šećera u ishrani, neke osobe može dovesti do zdravstvenih problema, uključujući karijes, gojaznost i bolesti srca.

Da li je dodavanje šećera kafi ili čaju štetno po zdravlje

Američko udruženje za srce preporučuje ne više od 9 kašičica dodatog šećera za muškarce i 6 kašičica dodatog šećera za žene dnevno, ali mnogi ljudi tu količinu često premašuju. Dovoljno je da popiju jednu konzervu gaziranog soka koja sadrži više od preporučenog maksimalnog dnevnog unosa šećera i za muškarce i za žene pa da ne poštuju te preporuke.

Nedavno se tim istraživača iz institucija u Danskoj, Holandiji i Ujedinjenom Kraljevstvu zapitao da li je dodavanje šećera svakodnevnoj šoljici kafe ili čaja štetno po zdravlje, kao što se obično pretpostavlja.

Analizirajući podatke iz Studije muškaraca u Kopenhagenu, naučnici nisu pronašli povećan rizik od smrtnosti od svih uzroka, dijabetesa ili smrti koji se pripisuju raku ili srčanim oboljenjima kod muškaraca koji su dodavali šećer kafi ili čaju.

Nalazi studije objavljeni su u PLOS ONE.

Smanjivanje broja učesnika

Studija muškaraca u Kopenhagenu počela je tokom 1970-ih i fokusirala se na muškarce Dance starosti od 40-59 godina u trenutku kada je studija počela.

Deo početne analize uključivao je procenu zdravlja srca i pluća muškaraca, kao i popunjavanje upitnika o njihovim životnim navikama. Tokom jednog od naknadnih pregleda, lekari su merili krvni pritisak, visinu i težinu učesnika. Jedan od upitnika koje su učesnici u tom trenutku popunjavali odnosio se na njihov unos kafe i čaja i da li dodaju šećer u ove napitke.

Od podataka dostupnih za Studiju muškaraca u Kopenhagenu, istraživači su u novoj studiji analizirali podatke dobijene od 2.923 muškarca koji su ispunili parametre za učešće. Svi ti muškarci nisu imali istoriju bolesti srca, raka ili dijabetesa tipa 2 kada su se uključili u studiju. Pored toga, istraživači su uključili samo muškarce koji su naveli da piju kafu ili čaj.

Naučnici su imali pristup medicinskoj dokumentaciji, bilo za žive ili one preminule, za 99 odsto učesnika.

Kada su započeli analizu, naučnici su podelili učesnike u grupe sa šećerom i bez njega i izračunali rizik za smrtnost od svih uzroka, smrti od raka, smrti od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2 za svaku grupu.

Male količine dodatog šećera verovatno su bezbedne

Istraživači nisu pitali učesnike koliko šećera su dodavali kafi ili čaju, ali su pretpostavili da je to mala količina. Sve u svemu, nisu pronašli značajan rizik za zdravstvene probleme kod ljudi u grupi sa šećerom u odnosu na grupu „bez šećera”.

Stopa smrtnosti u grupi sa šećerom bila je 89,9 odsto, dok je u grupi bez šećera bila je 87,5 procenata. Vremenom nije bilo statistički značajne veze između upotrebe šećera u kafi i čaju i smrtnosti od svih uzroka.

Što se tiče smrtnosti od srčanih bolesti, grupa sa šećerom takođe je imala nešto višu, ali uporedivu, stopu – 38,2 odsto, dok je stopa grupe „bez šećera” bila 35,3 procenta.

Kada su istraživači pogledali učestalost dijabetesa tipa 2, primetili su da grupa „bez šećera” ima nešto veću stopu razvoja bolesti od grupe sa šećerom. Opet, nije bilo statističke razlike za povezanost između dve grupe tokom vremena. Stopa razvoja dijabetesa u grupi sa šećerom od 8,1 odsto bila je uporediva sa grupom „bez šećera”, koja je imala stopu od 9,9 procenata.

– Važni nalazi ove studije bili su da, kada se isprave važne zbunjujuće stvari, nije bilo statistički značajne veze između upotrebe šećera u kafi i čaju i smrtnosti od svih uzroka, kardiovaskularnog mortaliteta, smrtnosti od raka ili incidenata dijabetes melitusa – pišu autori.

Kućna pića u odnosu na pripremljena pića

– Zanimljivo je da ova studija nije povukla korelaciju između upotrebe šećera u kafi i čaju i mortaliteta od srčanih oboljenja, raka ili dijabetesa tipa 2 – kaže dr Sarah Stombaugh, sertifikovani lekar specijalista porodične medicine, koja nije bila uključena u ovo istraživanje i dodaje:

– Dobro je da ova studija pokazuje da dodavanje malih količina šećera u našu ishranu može da se uradi bez ozbiljnog rizika.

Dr Stombaugh je istakla da se studija fokusira na dodavanje šećera u čaj ili kafu napravljenu kod kuće i da sadržaj šećera u ovim domaćim napicima može drastično da se razlikuje od onih koji se kupuju u restoranima ili kafićima.

– Kada dodajemo šećer kod kuće, verovatno ćemo ga dodati manje nego što bi ga bilo aromatizovanim napicima od kafe u našem omiljenom kafiću. U jednoj kašičici šećera ima 4 grama. Većina ljudi dodaće kafi ili čaju kašičicu ili dve šećera. S druge strane, mnoga aromatizovana pića od kafe imaju više od 30 grama šećera, pri čemu velika Starbucks latte kafa sa začinom od bundeve sadrži 50 grama šećera – primetila je ona.

Registrovani dijetetičar nutricionista Kelsey Costa, koja nije bila uključena u prvobitno istraživanje, takođe je komentarisala studiju i naglasila važnost studije koja analizira čaj i kafu napravljene kod kuće.

– Neophodno je razjasniti da je količina šećera koja se obično dodaje domaćem čaju ili kafi – oko 5 grama – znatno manja od sadržaja šećera u većini komercijalno pripremljenih napitaka. Studija se fokusira na tradicionalni čaj i filtriranu crnu kafu, koja obično ima minimalan dodatak šećera, čime se isključuju značajniji zdravstveni uticaji modernih, slađih varijanti pića.

Iako Costa smatra da su rezultati studije zanimljivi, primetila je jednu posebno slabu tačku:

– Studija nudi čvrste nalaze zbog svog trajanja od 32 godine, velike veličine uzorka i skoro potpunog praćenja. Međutim, ograničena je time što se oslanja na podatke o samoprocenama i pretpostavkom o stabilnom unosu tokom vremena, što možda ne odražava stvarnost tačno.

Ona je takođe istakla da se rezultati studije, zasnovani na muškarcima Dancima, možda ne odnose na druge populacije.

– Mogućnost smanjene upotrebe šećera tokom vremena, promena društveno-ekonomskog statusa i uticaja šećera u čaju ili kafi na druge izbore u ishrani zahtevaju dalje istraživanje – dodala je ona.

Donošenje zdravih odluka i pravljenje dobrih izbora

Važno je da vodimo računa o nutritivnim informacijama kada konzumiramo hranu ili piće. Često se u potrošni materijal može dodati šećer koji možda ne očekujemo.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuju da dodati šećer treba da čini manje od 10 odsto kalorijskog unosa osobe i da količine koje se trenutno konzumiraju ugrožavaju zdravlje ljudi.

Iako je izbegavanje dodatog šećera idealno, postoje neki izvori šećera koji su zdraviji od drugih. Ako je neko sladokusac i želi da zadovolji svoje potrebe, treba da se fokusira na voće. Iako šećer u voću može povećati nivo šećera u krvi, ono ipak ima nutritivne prednosti koje nisu isto što i slatka pića ili grickalice.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo