Osobe sa autizmom i druge osetljive kategorije ne zaslužuju dodatni stres Foto: Shutterstock
Petarde, vatrometi i druga pirotehnička sredstva mogu da izazovu fizičke povrede i kod mlađih i kod starijih osoba. Međutim, nisu samo ugroženi fizičko zdravlje, ekstremiteti i oči: zvučni efekti ozbiljno uznemiravaju različite osetljive društvene kategorije, kao i druga živa bića.
Statistike kažu da je većina povređenih za vreme praznika ili u drugim delovima godine i prilikama kada se upotrebljavaju pirotehnička sredstva muškog pola. Čak polovinu čine tinejdžeri (do 16 godina starosti), a dečaci su trostruko više pogođeni u odnosu na devojčice. Od pirotehnike i petardi često nastradaju i slučajni prolaznici, oni kojima ih bacaju u noge ili druge delove tela. Nažalost, nije retkost da dođe i do smrtnih slučajeva, pre svega kao posledica infarkta.
U pretprazničnom periodu korisno je ali i neophodno podsetiti na kampanju #StopPetardama koju je 2021. godine osmislila Biljana Nešić iz Beograda, sa ciljem širenja svesti o tome kako bacanje petardi utiče na osobe sa poteškoćama u razvoju. Motiv za akciju su trauma i stres koje doživljavaju osetljive društvene kategorije, a sve to je doživela i na ličnom primeru budući da njen sin Stefan (15 i po godina) ima dijagnozu autizma:
– Osobe sa poteškoćama u razvoju a posebno deca sa autizmom izuzetno su osetljivi na iznenadne zvuke, buku i udarce koje proizvodi pirotehnika. Zbog toga praznici za njihove porodice ne predstavljaju samo radost. Strah i stres osobe sa autizmom ispoljavaju burno, uz stavljanje ruku na uši kada čuju bilo koji zvuk koji samo i podseća na petarade, uz uznemireno „Nećeš petarde, nećeš petarde…“. Njihov mehanizam odbrane je upravo to: stavljanje ruku na uši, plač, traženje podrške i zaštite od roditelja ili staratelja. Uznemireni su, a ponekad ta potreba može da pređe i u agresivnu fazu, da dođe do samopovređivanja. Udaraju se ili grizu, a kao posledicu straha mogu da pokazuju agresiju i prema drugim osobama – opisala je za eKlinika portal Biljana Nešić lično iskustvo, koje je i bilo pokretač.
Akcija #StopPetardama Foto: Biljana Nešić
Najčešće povrede koje izaziva bacanje petardi ali i sama izloženost pirotehnici jesu opekotine. Uglavnom stradaju lice (oči), šake i prsti. Od opekotina strada rožnjača, a strana tela koja upadaju u očnu duplju takođe mogu ozbiljno da oštete oči.
Najizloženiji negativnim uticajima pirotehničkih sredstava su mališani, osobe sa poremećajima mentalnog zdravlja i poteškoćama u razvoju, hronični bolesnici i starije osobe. Za ljude sa srčanim problemima iznenadni šok ovog tipa može da izazove i fatalni ishod. Dim koji prizvode upaljene petarde sadrži sumpor, teške metale i druge otrovne hemikalije. Sve to može da ošteti disajne organe, posebno pluća kod onih sa astmom i HOBP i da prouzrokuje gušenje.
Bebe usled iznenadne buke i intenzivnih zvukova često doživljavaju šok i traumu, a to kasnije u detinjstvu može da bude razlog za pojavu tikova ili mucanja. Petarde pri paljenju emituju veliku količinu sitnih otrovnih čestica (perholati), koji dalje utiču na zagađenje životne sredine. Ugrožena su i druga živa bića, koja takođe mogu da nastradaju od srčanog udara: ptice, psi i mačke. Ogroman broj i uličnih i vlasničkih životinja doživi ozbiljnu traumu, biva povređen ili ugine od straha ili povreda.
Povređeno mesto nastalo usled uticaja pirotehničkih sredstava treba najpre ohladiti. U slučaju manjih opekotina, nikako nemojte stavljati led – dovoljan je mlaz hladne vode ili prekrivanje povređenog mesta hladnom, pamučnom krpom. Opekotine veće površine nemojte sanirati sami, odmah pozovite hitnu pomoć ili i idite u dežurnu ustanovu. Ako dođe do dubljih posekotina, otkidanja prstiju ili drugih delova tela pokušajte da zaustavite krvarenje, ali odmah obavestite hitnu nadležnu službu.