Zdrave T ćelije u velikoj meri povećavaju apsorpciju holesterola i masti nakon što identifikuju svoje mete. Foto: Shutterstock
Imuni sistem se uz pomoć imunoterapije za karcinom „trenira“ da prepozna ćelije raka u organizmu kako se borio protiv njih. I time se bave sva istraživanja koja proučavaju imunoterapije. Međutim, istraživači s Amsterdam University Medical Centers i iz Moffitt Cancer Center zauzeli su drugačiji pristup.
Naučnici su istraživali kako rak utiče na kontrolu energije T ćelija pacijenta i po prvi put su pokazali da kontakt sa ćelijama hronične limfocitne leukemije (CLL) dovodi do ozbiljne energetske krize u ovim ćelijama. Ovi nalazi objavljeni su u Cellular & Molecular Immunology, i samo su se nadovezali istraživanja objavljena u publikaciju Blood Journal.
Hronična limfocitna leukemija (CLL) najčešći je tip leukemije u zapadnom svetu i uglavnom pogađa starije osobe. Uprkos novim terapijama, bolest ostaje neizlečiva, a tretmani postaju sve skuplji. Neki karcinomi, kao što je akutna leukemija B-ćelija, sada mogu da se leče preusmeravanjem sopstvenih T ćelija pacijenta na ćelije raka, što je poznato kao terapija CAR-T ćelijama. Međutim, kod mnogih drugih, uključujući hroničnu B-ćelijsku leukemiju (CLL), imune ćelije ne uspevaju da efikasno eliminišu tumore. Iako može da spase živote, terapija deluje samo kod 15 odsto pacijenata sa CLL i košta više od 250.000 dolara po pacijentu.
– Naše istraživanje otkrilo je dve stvari – prvo, da zdrave T ćelije u velikoj meri povećavaju apsorpciju holesterola i masti nakon što identifikuju svoje mete. Bez ovog „goriva“, one ne mogu da se razmnožavaju. Drugo, i najvažnije, da se to ne dešava kada T ćelije dođu u bliski kontakt sa ćelijama leukemije – Arnon Kater, profesor hematologije na Amsterdam University Medical Centers.
Ovaj drugi nalaz u skladu je sa rezultatima druge studije, objavljene u Blood Advances, istraživačkog tima Amsterdam UMC i Moffit Cancer Center. U toj studiji, istraživači su otkrili da „motor“ T ćelija ili mitohondrije, male strukture u ćeliji koje obezbeđuju energiju, ne funkcioniše ispravno kod pacijenata sa hroničnom limfocitnom leukemijom. Ove mitohondrije kod pacijenata sa hroničnom limfocitnom leukemijom postaju oštećene, zbog čega T ćelije gube moć da napadaju ćelije raka.
– Baš kao kada je baterija prepunjena, pokušali smo da podmladimo T ćelije i to je bilo veoma uspešno. Pokazali smo da je postojeći lek, koji utiče na kontrolisanje energije, u velikoj meri poboljšao efikasnost terapije CAR T ćelijama. Nadamo se da će ovo otkriće dovesti do poboljšanog uspeha tretmana CAR T-ćelija u budućnosti – ističe dr Javier Pinilla-Ibarz iz Moffitt Cancer Center.
– Ovo otkriće nas dovodi korak bliže ka tome da tretman CAR T ćelijama učinimo uspešnijim za veći broj pacijenata. Što je još važnije, otvara vrata za istraživanje sličnih strategija kod drugih karcinoma gde se imune ćelije bore da održe svoj napad. Rešavanjem energetske krize u T ćelijama, nadamo se da ćemo poboljšati imunoterapiju za širi spektar karcinoma – dodaje dr Pinilla-Ibarz.
Pored ovoga, naučnici navode da je u toku međunarodno kliničko ispitivanje (HOVON studija), u kojem prvi rezultati pokazuju da kombinovanje leka koji slabi i smanjuje broj ćelija leukemije u velikoj meri poboljšava efikasnost lečenja koji privlači T ćelije u ćelije raka. Sve ovo otvara vrata kombinovanim terapijama u kojima se prvo hvataju u koštac sa ćelijama raka, tako da kontrolisanje energije imunog sistema prvo ne bude oslabljeno rakom, i stoga može bolje da funkcioniše.