Prof. dr Vladimir Kovčin: Jedan od razloga je što kod malignih bolesti ne znamo sve uzroke njihovog nastanka Foto: Shutterstock, printscreen TV Prva, ZoryaBio
U Srbiji od malignih bolesti godišnje oboli oko 42.000 ljudi, a oko 20.000 ih izgubi život. Najveća stopa obolevanja zabeležena je u delovima Vojvodine, poput zapadne i severne Bačke i severnog Banata, pokazalo je istraživanje Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“. Zašto je to tako i šta možemo učiniti da promenimo situaciju, objasnio je profesor dr Vladimir Kovčin, onkolog, gostujući na TV Prvoj.
Profesor Kovčin objašnjava da su maligne bolesti, uz kardiovaskularne, među najčešćim uzročnicima smrti u Srbiji, uprkos stalnom apelu o važnosti preventivnih pregleda.
– Jedan od razloga je što kod malignih bolesti ne znamo sve uzroke njihovog nastanka. Znamo da virusi izazivaju određene bolesti i da je pušenje osnovni uzrok karcinoma pluća. Međutim, za mnoge druge bolesti ne znamo tačne faktore koji dovode do obolevanja, ali znamo faktore rizika na koje možemo da utičemo. Nažalost, životne navike i nerazumevanje problema dovode do toga da ljudi ne vode računa i javljaju se lekaru tek kada imaju problem – rekao je prof. dr Kovčin.
Prema podacima Batuta, tri vrste karcinoma čine trećinu svih obolelih: rak debelog creva, rak pluća i rak dojke.
– Kad pogledamo mapu, tamo gde su tamne oznake, tu je najveća incidenca ili najveća učestalost obolelih od karcinoma. To su poznati podaci, i tu se ništa nije promenilo poslednjih godina, mada treba napomenti da lekari obično ne prijavljuju baš sve slučajeve. Zašto? Jedna stvar je jednostavno lenjost da popune taj obrazac koji ide kao prijava maligne bolesti u Batut.To može da se reši na mnogo načina, ali i elektronski, da ne može, recimo, da se izda lekarsko uverenje i izveštaj bez prijave maligne bolesti. Većina lekara podrazumeva da je možda neko već prijavio pre, onaj ko je postavio dijagnozu ili da će već neko prijaviti kasnije. Međutim, treba da se prijavlja upravo zato što ne može da se napravi dupla prijava, jer po matičnom broju će elektronski sistem da odbaci prijavu ako je već postojala u sistemu – upozorava dr Kovčin i dodaje:
– Što se mape tiče, vidomo da u Vojvodini dominiraju karcinomi digestivnog trakta, prvenstveno debelog creva, što se delimično objašnjava načinom ishrane – mnogo se jede dimljeno meso, mesne prerađevine, masna hrana. Takođe, Vojvodina je agrarni region gde se dosta koriste pesticidi i herbicidi, što utiče na malignitete digestivnog trakta. Sa druge strane, oblasti poput Bora i Majdanpeka imaju veću incidencu karcinoma pluća, verovatno zbog zagađenja vazduha. Karcinom pluća isključivo je povezan sa pušenjemodnosno duvanskim dimom i oko 40 kancerogenih materija koje se u njemu nalaze.
Profesor upozorava da ključ preventive leži u redovnim pregledima i promeni životnih navika:
– Najvažnija preventiva su redovni pregledi, posebno za ginekološke karcinome poput raka grlića materice, koji je jednostavno izlečiv ako se otkrije rano. Postoji i vakcina protiv virusa koji izaziva karcinom grlića materice, ali je odziv kod nas još nedovoljan. Takođe, imamo zakon o zabrani pušenja, ali ga niko ne poštuje. Zemlje koje su striktno uvele zabranu pušenja posle 10 godina beleže pad incidencije karcinoma pluća. Kod nas, nažalost, ljudi često ignorišu savete i nastavljaju po starom, sa čestom izrekom „neće to mene” – kaže profesor dr Kovčin.
Prof. dr Vladimir Kovčin u svom gostovanju na TV Prva osvrnuo se i na posledice bombardovanja iz 1999. godine:
– Osiromašeni uranijum je ostao tamo gde je bačen, ali mnogo opasnije su nanočestice nastale sagorevanjem tog uranijuma. Međutim, mnogo opasnije je hemijsko zagađenje nakon bombardovanja petrohemijskih i električnih postrojenja. Hemijske materije su ušle u zemlju i vodotokove, izazivajući značajan porast hematoloških maligniteta, poput leukemija i limfoma, naročito kod mladih osoba, nekoliko godina nakon bombardovanja – kaže dr Kovčin.
Na kraju gostovanja, Profesor dr Vladimir Kovčin i voditeljka jutarnjeg programa na TV Prva Irina Vukotić, razgovor su zaključili apelom na građane: „Ako bar jedna osoba posluša ovo što smo danas pričali, nešto smo uradili”.
Interaktivnu mapu možete pogledati OVDE.
Udruženje za podršku implementacije naučnih dostignuća u oblasti biotehnologije, medicine i farmacije – ZoryaBio, osnovano je od strane ljudi različitih profesija (pravnika, farmaceuta, lekara, novinara i programera). Svi oni su udruženi zajedničkom misijom i vizijom, da inovacije iz sveta medicine, farmacije i biotehnologije učine dostupnijim ujedno radeći na pronalaženju rešenja za određena pitanja u oblasti zdravstva.