Srčani udar kod mladih ljudi, koji nemaju ni 40 godina, beleži alarmantam porast poslednjih godina u svetu. Tim povodom stručnjaci nas upozoravjau da manji broj rođendanskih svećica uopšte ne nudi imunitet od kardiovaskularnih problema. Među ključnim uzročnicima koji izazivaju srčani udar kod mladih su dijabetes, hipertenzija, prekomerna težina i gojaznost, pušenje cigareta i vejping (elektronske cigarete).
Srčani udar kod mladih najčešće se dovodi u vezu sa životnim navikama
Ako se pitate da li neko u dvadesetim godinama može da doživi srčani udar, kardiolozi kažu – apsolutno. Iako, kako dodaju, to nije uvek bilo tako često kao danas. Nekada je bilo prilično neuobičajeno da neko mlađi od 40 godina doživi bol u grudima od srčanog udara. Srčani udar kod mladih se retko viđao ili pominjao kao medicinski trend, objašnjava dr Luke Laffin, kardiolog u Cliveland Clinic.
Na pitanje „šta se to promenilo pa mladi ljudi sve češće doživljavaju srčani udar“ dr Laffin ističe stil života, način na koji živimo. Veliki deo porasta srčanih udara u mladosti može da se pripiše promenama načina života, kao što su:
- Sedentarni način života, više vremena koje se sedeći provodi ispred ekrana
- Konzumiranje ultra-prerađene hrane i brze hrane
- Smanjena fizička aktivnost (posebno kardio).
Ove loše navike, kako naglašava dr Laffin, počinju već u ranom detinjstvu i potrebno je skrenuti pažnju na to koliko je važna prevencija.
Po kojim simptomima može da se prepozna srčani udar kod mladih
Simptomi srčanog udara kod mladih ljudi (ispod 45 godina) mogu se razlikovati od tipičnih simptoma koji se javljaju kod starijih osoba. Takođe, kod mladih simptomi mogu da budu suptilniji ili pogrešno pripisani drugim stanjima kao što su anksioznost ili napad panike. Ipak, najčešći simptomi koji mogu da ukažu na srčani udar su:
- Bol u grudima – pritisak, stezanje, nelagodnost ili bol u sredini ili levoj strani grudnog koša, koji može da traje više od nekoliko minuta ili se povremeno vraća
- Bol koji se širi u ruke (posebno levu), vrat, vilicu, leđa ili stomak
- Kratak dah – može da se javi pre, tokom ili nakon bola u grudima
- Znojenje – hladan znoj bez očiglednog razloga
- Mučnina ili povraćanje
- Vrtoglavica ili osećaj nesvestice
- Iznenadni umor – neobjašnjiva slabost ili iscrpljenost.
Atipični simptomi češći kod mladih, posebno kod žena, su:
- Probavne smetnje, osećaj „kiseline“ u želucu
- Osećaj anksioznosti ili napad panike bez poznatog okidača
- Bol u leđima ili vilici bez bola u grudima.
Kod mladih ljudi uzroci srčanog udara mogu da uključuju i:
- Nasledne srčane bolesti
- Upotrebu droga (posebno kokaina)
- Stanja poput miokarditisa
- Visok nivo stresa
- Poremećaji zgrušavanja krvi.
Uzroci koji izazivaju srčani udar kod mladih
Faktori rizika ne moraju nužno da imaju veze sa godinama. Ali, rizik od srčanog udara kod mladih ljudi može da se razvije ili ubrza zbog sledećih faktora:
Dijabetes tipa 2
Nije slučajnost da se povećanje srčanih udara među mlađom populacijom poklapa sa porastom dijabetesa tipa 2. To je jedan od najvećih faktora rizika za srčana oboljenja, navodi dr Laffin. Rizik od srčanih oboljenja se zapravo udvostručuje ako imate dijabetes — a problemi sa otkucajima srca mogu da počnu u mladim godinama. Razlog za to je povišen nivo šećera u krvi usled dijabetesa koji može da ošteti krvne sudove i nerve koji opslužuju srce. To može da dovede do koronarne arterijske bolesti, koja prekida protok krvi do srca. Ljudi sa dijabetesom takođe imaju veću verovatnoću da imaju druga stanja koja mogu povećati rizik od srčanog udara, uključujući visok krvni pritisak (hipertenziju) i gojaznost.
Upotreba duvana/cigareta
Dim od cigareta sadrži više od 7.000 hemikalija. Udisanje te toksične mešavine nanosi sve vrste štete celom telu — uključujući i srce. Pušenje menja hemiju krvi, što može da zapuši arterije nakupljanjem voštanog plaka što otežava protok krvi kako treba i povećava rizik od blokade koja izaziva srčani ili moždani udar. Istraživanje The American College of Cardiology pokazuje da gotovo 1 od 5 smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti ima veze sa pušenjem cigareta.
Korišćenje zabrenjenih supstanci/narkotika
Istraživači su otkrili da mlađi ljudi koji su imali srčani udar češće prijavljuju zloupotrebu supstanci, uključujući upotrebu marihuane i kokaina.
Genetika/porodična istorija
Genetika može da poveća verovatnoću ranog srčanog udara. Nasledni rizik od srčanih oboljenja definiše se na sledeći način:
- Rizik je veći ako imate muškog rođaka prvog stepena (kao što je otac, brat ili sin) mlađeg od 55 godina sa istorijom srčanog udara ili moždanog udara
- Ako imate ženskog rođaka prvog stepena (kao što je majka, sestra ili ćerka) mlađa od 65 godina sa istorijom srčanog udara ili moždanog udara.
Simptome koji najavljuju bolest mladi ljudi pripišu umoru, stresu, fizičkoj iscrpljenosti…
Srčani udar (infarkt miokarda) akutno je i hitno medicinsko stanje, koje nastaje kao posledica naglog prekida krvotoka u jednom delu srčanog mišića. Iako e koronarna bolest najčešća u šestoj, sedmoj deceniji života, kada se ispolje i simptomi ateroskleroze, stručnjaci naglašavaju da se ovo stanje sve češće zapaža i kod mladih pacijenata, od 40 do 45 godina. Problem je i činjenica da simptome koji najavljuju bolest mlade osobe pripišu jakom umoru, stresu, fizičkoj iscrpljenosti i ne zatraže na vreme pomoć. Većina osoba ne zna da ima povišene vrednosti krvnog pritiska koje su jedan od bitnih faktora rizika.
– Kada si mlad ništa te ne boli, onda i ne vodiš računa o ishrani, fizičkoj aktivnosti. Teško je reći nešto uniformno, ali kombinacija svih tih faktora, uz pušenje i stres, jeste rizik za nastanak bolesti. To je jedan nekontrolisani način života, koji malo po malo uvodi čoveka u problem i mogućnost da dobije ozbiljnu bolest – kaže prof. dr Dragan Simić predsednik Udruženja kardiologa Srbije.
Saveti uz koje može da se smanji rizik od srčanog udara
Uz nekoliko praktičnih preventivnih saveta rizik od srčanog udara može da se smanji, čak i u mladosti, poručuju kardiolozi i predlažu:
Redovno kontrolišite krvni pritisak
Visok pritisak može da postoji godinama bez simptoma.
Proveravajte ga bar jednom godišnje i češće ako imate neki genetski rizik.
Zdrava ishrana
U ishrani se fokusirajte na voće, povrće, integralne žitarice, ribe, orašaste plodove.
Izbegavajte trans masti, procesuiranu hranu, višak soli, zaslađene napitke.
Smanjite unos crvenog mesa i brze hrane.
Fizička aktivnost
Primenjujte bar 150 minuta umerenog vežbanja nedeljno (brzo hodanje, vožnja bicikla).
Aktivnost poboljšava rad krvotoka, reguliše težinu i jača srce.
Prestanite da pušite
Pušenje udvostručuje ili utrostručuje rizik od srčanih bolesti.
Već nekoliko meseci nakon prestanka pušenja, rizik počinje da opada.
Kontrolišite stres
Dugotrajan stres negativno utiče na srce.
Praktikujte tehnike opuštanja: meditaciju, duboko disanje, jogu ili šetnje u prirodi.
Poznavanje porodične istorije
Ako je neko u porodici doživeo ranu srčanu bolest (muškarci pre 55, žene pre 65), vaš rizik je povećan. U tom slučaju, redovne kontrole su posebno važne.
Umerenost s alkoholom
Previše alkohola može da poveća krvni pritisak i nivo masti u krvi.
Ako pijte neka to bude umereno (1. piće dnevno za žene, 2 za muškarce).
Redovne analize krvi
Proveravajte holesterol i šećer u krvi, jer povišene vrednosti mogu proći neprimećeno.
Održavajte LDLili „loš“ holesterol niskim, a HDL „dobar“ holesterol što višim.
Srčana slabost koju je izazavala korona kod svakog obolelog od koje se nikada potpuno nećemo oporaviti je krivac za one koji umiru na treninzima i pri fizickim naporima a većina onih koji iznenada umiru od srca su mahom oni koji su primili vakcine protiv korone.To je jasno svakome ko ima IQ veći od broja cipela…