Ne plašite se da kažete istinu doktoru, „bele laži“ mogu da ugroze zdravlje i otežaju lečenje

Vreme čitanja: oko 4 min.

Lekar u ordinaciji nema vremena za osudu, ali je važno da zna istinu kako bi na pravi način mogao da pomogne

Pacijenti smatraju da će ih lekar osuditi ako čuje sve o njihovim životnim navikama Foto: Shutterstock

Prikrivanje činjenica pred zdravstvenim radnikom, iako deluje bezazleno, može ozbiljno da ugrozi zdravlje, oteža postavljanje dijagnoze i sam proces lečenja. Često pacijent prećuti određene simptome ili ne prijavi lekaru da ne uzima propisanu terapiju. Istraživanje Univerziteta u Juti navodi da čak 60 do 80 odsto pacijenata krije od lekara istinu o svojim životnim navikama. Razlozi za ove "bele laži" su strah od kritike, nepoverenje u terapiju ili jednostavno sramota pacijenta.

Lekar nema vremena za suđenje

- Pacijenti smatraju da će ih lekar osuditi ako čuje sve o njihovim životnim navikama. Lekar u ordinaciji nema vremena za osudu, ali je važno da zna istinu kako bi na pravi način mogao da pomogne – kaže dr Kejti Friman sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Minesote.

Nepridržavanje propisane terapije

– Jedna od najvažnijih informacija jeste da li pacijent uzima terapiju prema uputstvima lekara – kaže dr Rakel Zemcov sa Univerziteta u Pitsburgu. Često pacijenti ne piju propisanu terapiju ili samoinicijativno smanjuju doze. Poseban problem javlja se kod pacijenata koji koriste statine, lekove za snižavanje nivoa holesterola, dešava se da pacijent uopšte ne uzima lekove, ili ih primenjuje u neodgovarajućim dozama.

– Neću biti razočarana, niti iznenađena, ako mi neko prizna da ne uzima lek, ali moguć je problem ako pacijent tvrdi da redovno uzima lek, a ipak i dalje ima sve simptome bolesti. U takvoj situaciji lekar može da donese pogrešnu odluku, na primer, uvede novu terapiju ili poveća dozu postojećeg leka – objašnjava Zemcov.

Kao razloge za neuzimanje leka pacijenti navode neželjene reakcije, visoku cenu ili zaboravnost. Sve su to razumljivi razlozi, ali lekar mora da bude upoznat sa njima kako bi pokušao da ponudi alternativu.

Neprihvatanje predložene terapije

Pored onih koji ne koriste propisanu terapiju, postoji i grupa pacijenata koja odbija da prihvati celokupno lečenje. Razlozi su najčešće su razlozi strah od neželjenih reakcija na farmakološku terapiju, operacije ili neke druge medicinske intervencije.

Lekari naglašavaju da je izuzetno važno da pacijent odmah izrazi sve svoje strahove i neslaganja, jer je tada moguće ponuditi drugi oblik lečenja ili detaljnije objasniti važnost predložene procedure.

Životne navike

Često se prikrivaju nedostatak fizičke aktivnosti i neadekvatna ishrana. Zemcov navodi da je važno da lekar bude upoznat sa životnim navikama pacijenta kako bi, na primer, mogao da sagleda zašto pacijent ima povišen holesterol ili da na vreme uoči rizik od razvoja dijabetesa.

Upotreba psihoaktivnih supstanci

Većina ljudi umanjuje količinu cigareta koje popuše u toku dana, krije upotrebu narkotika ili konzumaciju alkohola.

– Ukoliko neko minimizira unos alkohola, lekar neće moći da objasni pacijentu uticaj alkohola na jetru, krvnu sliku i celokupno zdravlje – objašnjava dr Friman.

Dr Zemcov naglašava da nekontrolisana konzumacija alkohola i upotreba droga često ukazuju na dublje psihičke probleme, poput anksioznosti, depresije ili hroničnog bola.

Neprijatne teme – creva, bešika, osipi

– Pacijenti često izbegavaju da napomenu da imaju dijareju, osip na nezgodnom mestu ili probleme sa mokrenjem. Sve su to tegobe koje su deo svakodnevice jednog lekara, potrebno je da ih saopštimo u ordinaciji kako bi lekar pomogao na pravi način - kaže dr Friman.

Iako deluju bezazleno, neke od ovih tegoba mogu da ukažu ozbiljna obolenja, poput raka debelog creva, čija je učestalost nažalost u porastu.

Seksualno zdravlje

Pacijenti često prećute tegobe koje se javljaju tokom seksualnog odnosa. Bol pri odnosu ili erektilna disfunkcija nisu nešto što treba trpeti, mogu biti znak ozbiljnijih zdravstvenih stanja, uključujući dijabetes, srčane bolesti ili autoimune poremećaje.

Neophodno je da budemo iskreni u razgovoru sa lekarom, kako bi lečnje bilo što kraće, preciznije i uspešnije.

Biti otvoren sa izabranim lekarom i saopštiti mu čak i ono što nas je "sramota" jeste način da stručnjak na vreme otkrije zdravstveni problem, zaštiti nas od nepotrebnih ispitivanja i omogući efikasno lečenje – zaključuje dr Friman.