Ova metoda sa uspehom sprečava krvarenje u mozgu posle operacija: Dobra vest i olakšanje za pacijente i lekare
Embolizacija srednje moždane arterije (MMAE), nova terapijska procedura, može efikasno da spreči ponovnu pojavu hroničnih subduralnih hematoma, odnosno krvarenja u mozgu nakon operacije. Ovaj pristup dovodi do manjeg rizika od neuspeha lečenja u poređenju sa standardnim terapijama, a pritom se ne povećava učestalost teškog moždanog udara ili smrtnog ishoda u kratkom roku.
Krvarenje u mozgu je često, posebno kod starijih osoba: Mogući su i recidivi
Ovi zaključci dolaze iz tri međusobno povezana klinička ispitivanja objavljena u časopisu New England Journal of Medicine.
Četvrto ispitivanje, poznato kao studija MEMBRANE, predstavljeno je na godišnjem sastanku Društva za vaskularnu i interventnu neurologiju (SVIN) i takođe je pokazalo značajan pozitivan terapijski efekat MMAE u odnosu na standardni način lečenja.
Subakutni i hronični subduralni hematomi su česti, naročito kod starijih osoba. Čak i nakon hirurškog uklanjanja hematoma, za koje se predviđa da će do 2030. godine postati najčešća kranijalna neurohirurška procedura, bolest se ponovo javlja kod 8 do 20 odsto pacijenata.
Sprečavanje pojave subduralnog hematoma nosi višestruke koristi
„U našoj ustanovi često viđamo starije pacijente, od kojih su mnogi na terapiji za razređivanje krvi zbog srčanih oboljenja i koji imaju visok rizik od padova. Kod njih se zatim javljaju subduralni hematomi, kako traumatski, tako i takozvani ‘spontani’, iako su mnogi od njih verovatno posledica prikrivene traume, poput neprijavljenog klizanja ili pada. Ako možete da sprečite ponovnu pojavu subduralnog hematoma, možete značajno smanjiti obolevanje i smrtnost“ - izjavio je dr Michael J. Schneck, profesor neurologije i neurohirurgije na Univerzitetskom medicinskom centru Loyola u Mejvudu (Ilinois).
Manji morbiditet i rizik od komplikacija
Mnogi pacijenti sa hroničnim subduralnim hematomom nisu dobri kandidati za hirurško lečenje, a dodatne operacije, ukoliko prva ne uspe, nose poseban rizik.
„Ovi pacijenti često imaju ozbiljna prateća oboljenja i često su na antikoagulantnoj terapiji zbog veštačkih srčanih zalistaka ili atrijalne fibrilacije, ili uzimaju antiagregacionu terapiju zbog koronarnih ili perifernih vaskularnih stentova“, rekao je dr David Fiorella, kopredsednik Centra za cerebrovaskularne bolesti i moždani udar u Stony Brook Medicine u Njujorku i glavni istraživač studije STEM.
Doktor dodaje i da je upućivanje ovakvih pacijenata na operaciju povezano sa značajnim morbiditetom i visokim rizikom od komplikacija.
Krvarenje u mozgu zbog problema sa ugrušcima i curenjem membrana
Čak i nakon hirurškog uklanjanja, ovi hematomi „često počnu da se ponašaju kao da imaju sopstveni tok“, rekao je dr Jason Davies, docent neurohirurgije i biomedicinske informatike na Državnom univerzitetu Njujorka u Bafalu i glavni istraživač studije EMBOLISE.
„Tokom nekoliko nedelja, kako se ugrušak razgrađuje, formiraju se membrane koje dobijaju krvne sudove iz moždane dure. Te membrane su sklone curenju i ponovnom krvarenju čak i nakon drenaže hematoma. Osnovna hipoteza MMAE jeste da možemo ‘isušiti’ te membrane tako što zatvorimo arteriju koja ih snabdeva krvlju i time sprečimo recidiv.“
Potvrđena efikasnost pristupa, uz jednostavnost i bezbednost metode
Sva tri klinička ispitivanja pokazala su efikasnost ovog pristupa.
„Verujemo da će se to odraziti i na kraće bolničko lečenje, manje dana provedenih u jedinici intenzivne nege i niže ukupne troškove. Podaci su izuzetno konzistentni, a dizajn studija veoma sličan“ - rekao je dr Fiorella.
Dr Schneck, koji je u početku bio skeptičan prema ranim rezultatima MMAE iz faze 1 i 2 ispitivanja, kaže da ga sada podaci uveravaju.
„Ranije jednostavno nije bilo dovoljno dokaza. Međutim, nakon predstavljanja ovih studija na Međunarodnoj konferenciji o moždanom udaru ranije ove godine, gotovo rutinski preporučujem ovu proceduru svakom pacijentu na intenzivnoj nezi koji se leči zbog subduralnog hematoma“, rekao je i dodao da su podaci dosledni bez obzira na korišćeni embolizacioni materijal i regiju hematoma.
Sve tri studije pokazale su sličan i povoljan bezbednosni profil, sa uporedivim stopama ukupne smrtnosti i teškog onesposobljavajućeg moždanog udara.
„MMAE je ne samo izuzetno bezbedna procedura, već i tehnički jednostavna. Tehnički zahtevi su znatno manji nego kod lečenja arteriovenskih malformacija ili čak trombektomije, zahvaljujući primeni tečnih embolizacionih materijala“ - rekao je dr Fiorella.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.