Bol u leđima koji dolazi sa osećajem hladnoće ne ukazuje uvek na problem sa kičmom: Evo šta stoji iza toga

   
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Bol u leđima jedna je od najčešćih tegoba savremenog čoveka. Ipak, kada se bol javi uporedo sa osećajem hladnoće, uglavnom pomislimo na degenerativne promene kičmenog stuba ili neurološka oboljenja. Lekari potvrđuju da bol u leđima može da bude posledica navedenih stanja, ali i dodaju da je uglavnom pokrenut dugotrajnom napetošću mišića. Javlja se zbog stresa, anksioznosti ili posle dugotrajnog sedenja. Bol i osećaj hladnoće učestaliji su tokom zimskih meseci i posle dužeg boravka na niskim temperaturama vazduha.

Mišićna napetost

Dugotrajna mišićna napetost čest je razlog bola u leđima, koji je nekada praćen osećajem hladnoće ili trnjenja. Lekari kažu da je ova tegoba česta posle dužeg sedenja, naglog fizičkog napora ili nepravilnog držanja tela. Mišićna napetost često je posledica i stresa, slabosti trbušnih mišića ili povreda, posle čega se javlja bol u donjem delu leđa, vratu ili ramenima. Često je lokalizovan, dok se pojačava pri pokretu i pritisku; osećaj je subjektivan. Ovaj čest i bezazlen bol leči se blagim istezanjem, toplim oblogama, analgeticima i mirovanjem. Bitno je naglasiti da hladnoća može da doprinese napetosti mišića i osećaju nelagodnosti, ali nije direktan uzrok problema sa kičmom. Hladnoća ne može da uzrokuje degenerativne bolesti, ali pogoršava osećaj bola kod postojećih problema ili mišićne napetosti.

Stres i anksioznost

Stres i anksioznost u velikoj meri utiču na osećaj bola. Mišićna napetost i izmenjen osećaj bola mogu izazvati osećaj hladnoće bez fizičkog uzroka. Smatra se da veći nivoi stresa mogu pojačati osećaj bola. Stres povećava oslobađanje hormona stresa, izaziva napetost mišića i dovodi do bola ili nelagode. Bol je često difuzan i menja se tokom dana. Lekari savetuju opuštanje, fizičku aktivnost, a po potrebi i pomoć psihologa.

Odmor i dobar san odlučujući su činioci dobrog mentalnog i fizičkog funkcionisanja. Potrudite se da dovoljno spavate, jer nedostatak sna može pojačati nivo bola. Prema pregledu iz 2013. godine objavljenom u časopisu The Journal of Pain, nedovoljno sna dovodi se u vezu sa bolom, posebno hroničnim.

Niske temperature vazduha

Boravak na hladnoći ili izloženost promaji može izazvati refleksno stezanje mišića i krvnih sudova u leđima, usled čega se javlja bol i osećaj hladnoće. Bol je lokalne prirode,nekada tup, u donjem delu leđa. Savetuje se zaštita od hladnoće, postepeno zagrevanje, lagano razgibavanje i umerena fizička aktivnost. Dugotrajno sedenje dovodi do slabljenja leđnih mišića, ali i previše agresivne fizičke aktivnosti, težak fizički rad ili profesionalni sport mogu dovesti do problema. Dok traje bol, potrebno je izbegavati aktivnosti u savijenom položaju, kao što su usisavanje, dizanje tereta i dugo sedenje.

Degenerativne promene kičme

Degenerativne promene, poput spondiloze ili degeneracije intervertebralnih diskova, čest su razlog hroničnog bola u leđima. Usled ovih promena dolazi do bola, ukočenosti i osećaja hladnoće. Problemi su izraženiji tokom jutra i posle mirovanja. Terapija uključuje redovne šetnje, korekciju držanja tela, fizikalnu terapiju i lekove protiv bolova koji se mogu kupiti bez recepta.

Diskus hernija

Hernija diska je protruzija (“curenje”) diska koji se nalazi između pršljenova kičmenog stuba. Najčešće se javlja u vratnom i lumbosakralnom delu kičme, a posledica je povrede ili starenja i degenerativnih promena. Kada dođe do “izbočenja” ili pucanja diska, dolazi do pritiska na nerve i bola koji se širi u ruke ili noge; moguć je osećaj hladnoće i utrnulosti. Pojedini pacijenti imaju skoro neprimetne simptome, ali bol može biti intenzivan i pogoršavati se pri savijanju, dizanju tereta ili posle dužeg sedenja. Savetuju se mirovanje, fizikalna terapija prema uputstvu lekara i analgetici za kontrolu bola.

Smanjena prokrvljenost

Smanjena prokrvljenost, naročito kada smo izloženi hladnoći, može dovesti do tupog bola u leđima. U tim slučajevima savetuje se jačanje cirkulacije, pre svega fizičkom aktivnošću i lečenjem osnovnih bolesti.

Grip i respiratorne infekcije

Sistemske virusne infekcije, grip ili respiratorne bolesti često izazivaju osećaj bola u mišićima, koji može zahvatiti i leđa, uz osećaj hladnoće. Bolovi u leđima mogu potrajati i posle prestanka simptoma respiratorne infekcije.

Stručnjaci navode da je grip virusna infekcija koja izaziva sistemsku upalu i bol u mišićima i zglobovima. Bol zahvata mišiće leđa, vrata, ruku i nogu. Pacijent ima visoku telesnu temperaturu, drhtavicu i oseća umor. Bol u leđima, koji je nekada praćen i osećajem hladnoće, nije lokalizovan na jedno mesto kao kod diskus hernije, već je tup i difuzan.

Kada se javiti lekaru?

Ukoliko bol u leđima, praćen osećajem hladnoće, traje duže od nekoliko nedelja ili se širi u ruke i noge, potrebno je javiti se lekaru. Posebno ako je praćen slabostima, gubitkom čula ili poremećajem zadržavanja mokraće i stolice.

Savet je da se utoplimo, pravilno sedimo i stojimo, izbegavamo nagle pokrete. Kratke šetnje, istezanje i tople obloge mogu pomoći. Bitno je i nastojati da kontrolišemo svakodnevni stres.

(eKlinika)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>