Dijareja odmah posle jela: da li to znači da se kalorije koje smo uneli ne računaju
Ako ubrzo nakon obroka morate u toalet, lako je pomisliti da je upravo pojedena hrana već napustila organizam. Međutim, pražnjenje creva nekoliko minuta posle jela uglavnom izbacuje sadržaj koji je odranije u debelom crevu.
Obrok još nije ni završen, a već se javljaju grčevi i hitna potreba za odlaskom u toalet. Deluje kao da je hrana samo „prošla kroz organizam“, bez vremena za varenje. Otuda i pitanje: da li su kalorije iz tog obroka uopšte iskorišćene?
Sam odlazak u toalet odmah posle jela ne znači da organizam neće apsorbovati energiju iz upravo pojedene hrane. Često je obrok samo pokrenuo prirodni refleks koji podstiče pražnjenje ranije pristiglog crevnog sadržaja. Ipak, nije medicinski precizno tvrditi da se pri svakoj dijareji sve hranljive materije potpuno apsorbuju. To zavisi od uzroka i trajanja tegoba.
Zašto se potreba za toaletom javlja baš posle obroka
Kada hrana stigne u želudac, njegovi zidovi se rastežu. Nervni i hormonski signali zatim podstiču pokrete debelog creva, pa se sadržaj koji je već u njemu potiskuje dalje. Ova prirodna reakcija naziva se gastrokolični refleks.
Zbog njega potreba za pražnjenjem može da se javi već nekoliko minuta nakon početka obroka. To ne znači da je upravo pojedeni ručak za tako kratko vreme prošao kroz ceo sistem za varenje.
Kod nekih ljudi ova reakcija je izraženija. Obilni ili masni obroci, kafa i stres mogu pojačati tegobe, a snažan nagon posle jela može se javljati i kod sindroma iritabilnog creva. Sam nagon za pražnjenjem nije isto što i dijareja, naročito ako je stolica normalno formirana.
Gde se zapravo apsorbuju kalorije
Varenje počinje u ustima, nastavlja se u želucu, a najveći deo razgradnje i apsorpcije hranljivih materija odvija se u tankom crevu. Tu organizam preuzima najveći deo proizvoda razgradnje ugljenih hidrata, proteina i masti, koje zatim koristi za energiju, izgradnju i obnovu tkiva.
Želudac postepeno prosleđuje svoj sadržaj tankom crevu. Preostali nesvareni sadržaj potom prelazi u debelo crevo, gde se dodatno apsorbuje voda i formira stolica. Ovi procesi traju satima, a brzina prolaska razlikuje se među ljudima i zavisi od sastava obroka i zdravstvenog stanja. Zato se ne može tvrditi da stolica uvek potiče od hrane pojedene pre tačno 24 ili 48 sati.
Ako obrok pokrene gastrokolični refleks, njegovo varenje se nastavlja i nakon odlaska u toalet. Pražnjenje debelog creva ne prekida automatski apsorpciju u tankom crevu.
Kada dijareja ipak može da smanji apsorpciju
Dijareja nije uvek posledica pojačanog refleksa. Mogu je izazvati infekcije, nepodnošenje pojedinih sastojaka hrane, lekovi i različite bolesti sistema za varenje.
Kod određenih oboljenja i dugotrajnije dijareje može doći do malapsorpcije, odnosno nedovoljnog upijanja hranljivih materija. Na problem mogu ukazivati nenamerno mršavljenje, uporne tegobe i obilne, masne stolice neprijatnog mirisa. Poremećaj apsorpcije moguć je i tokom pojedinih akutnih crevnih infekcija, pa nije ograničen samo na teške hronične bolesti.
Ipak, na osnovu jedne retke stolice nije moguće izračunati koliko je kalorija apsorbovano ili izgubljeno. Brzo smanjenje telesne mase tokom dijareje često odražava gubitak tečnosti, a ne smanjenje masnog tkiva.
Šta je važnije od brojanja kalorija
Kod dijareje je najvažnije nadoknaditi izgubljenu tečnost i elektrolite. Za to mogu poslužiti i rastvori za oralnu rehidrataciju, koji se pripremaju prema uputstvu. Kada se apetit vrati, najčešće je moguće postepeno nastaviti uobičajenu ishranu koju osoba podnosi.
Lekaru se treba javiti ako dijareja kod odrasle osobe traje duže od dva dana bez poboljšanja, a ranije ako se pojave krv ili crna stolica, visoka temperatura, jaki bolovi ili znaci dehidratacije, poput oskudnog mokrenja, izrazite žeđi i vrtoglavice.
Ako se hitan odlazak u toalet redovno ponavlja posle obroka, korisno je zabeležiti šta je pojedeno i koje su se tegobe javile, pa o tome razgovarati sa lekarom. Važnije od pitanja da li su kalorije „ostale“ jeste utvrditi zašto se dijareja ponavlja.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.