Zašto je važan VDT - vreme udvostručavanja volumena: Ključni parametar za procenu rasta čvorića na plućima
Vreme udvostručavanja volumena ili zampremine (Volume Doubling Time - VDT) predstavlja važan volumetrijski parametar koji se primarno koristi u skriningu i praćenju raka pluća putem kompjuterizovane tomografije (CT) grudnog koša. VDT se definiše kao vreme koje je potrebno da rastući plućni nodus (čvorić) udvostruči svoju zapreminu.
Kako se računa VDT - vreme udvostručavanja volumena?
U kliničkoj praksi, ako je duže vreme udvostručavanja volumena, ta situacija ukazuje na benigniji tok promene, dok kratak VDT upućuje na agresivniju leziju sa višim histološkim gradusom. Prema većini dosadašnjih studija, vreme udvostručavanja volumena kraće od 400 dana ukazuje na visoku verovatnoću maligniteta, dok je VDT duži od 500 dana u ogromnoj meri karakterističan za benigne čvoriće.
Sa sve širom primenom automatizovanog softvera za volumetriju, oslanjanje na VDT u CT skriningu raka pluća postaje sve veće. Proračun VDT zasniva se na pretpostavci eksponencijalnog rasta čvorića i formuli koja uzima u obzir vremenski interval između dva skeniranja, kao i zapreminu (ili prečnik) nodusa na tim snimcima.
Zašto su važni tehnički uslovi snimanja?
Stručnjaci naglašavaju da na preciznost merenja veličine tumora ogroman uticaj imaju tehnički parametri samog snimanja:
- upotreba kontrasta (snimanje sa kontrastom naspram snimanja bez kontrasta)
- parametri rekonstrukcije (pre svega debljina preseka i rekonstrukcioni kernel)
- podešavanja prozora (window level i window width).
Zbog toga svi ovi parametri moraju da budu potpuno dosledni prilikom kontrolnog snimanja kako bi procena intervalskog rasta bila pouzdana. Dodatno, u radiološkoj praksi se ističe da VDT najpreciznije funkcioniše kod solidnih (čvrstih) čvorića. Kod subsolidnih ili takozvanih čvorića nalik mlečnom staklu (ground-glass nodusi), rast je često znatno sporiji, čak i kada su maligni - neretko imaju VDT duži od 800 dana, te se za njihovu procenu umesto samog volumena češće prati porast mase ili pojava nove solidne komponente.
Nova studija otkriva značajno preklapanje između benignih i malignih promena
Kako bi precizno izmerili udeo benignih i malignih čvorića koji rastu tokom praćenja, kao i njihov VDT, istraživači su sproveli retrospektivnu studiju na osnovu CT skrininga u okviru svoje zdravstvene mreže. U analizu su uključeni nodusi kod kojih je kontrolni CT, urađen najmanje dva meseca kasnije, potvrdio da je promena i dalje prisutna. Čvorići su mereni pomoću poluautomatizovanog softvera za volumetrijsku segmentaciju, a rast je definisan kao povećanje zapremine za najmanje 25 odsto.
Analiza ukupno 153 čvorića (od kojih su 44 bila maligna, a 109 benigna) donela je sledeće rezultate:
- Učestalost rasta. Porast zapremine zabeležen je kod 30 malignih čvorića (68 odsto) i kod 36 benignih čvorića (33 procenata).
- Prosečan VDT. Kod svih rastućih čvorića, prosečan VDT iznosio je 318 dana za maligne i 389 dana za benigne promene.
- Solidni čvorići. Kada su posmatrani isključivo rastući solidni nodusi, razlika je bila izraženija - VDT je iznosio 204 dana za maligne u odnosu na 386 dana za benigne čvoriće. Među njima, VDT kraći od 400 dana imalo je 92 odsto malignih (12 od 13), ali i čak 58 procenata benignih čvorića (15 od 26).
Preklapanja utiču na konačno utvrđivanje maligniteta
Iako su maligni čvorići pokazali veću sklonost ka rastu, a solidni maligni nodusi rasli brže od benignih, autori studije zaključuju da postoji značajno preklapanje u brzinama rasta između benignih i malignih promena. Upravo to preklapanje ograničava samostalnu upotrebljivost VDT parametra u konačnom utvrđivanju maligniteta, zbog čega on uvek mora da se tumači u kombinaciji sa drugim radiološkim i kliničkim pokazateljima.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.