Popijete čašu vode i već morate u toalet: Šta se zapravo dešava u organizmu

   
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Popijete čašu vode i već posle desetak minuta osećate potrebu da odete u toalet. Ponekad se to dogodi toliko brzo da imate utisak kako je voda samo prošla kroz organizam. Međutim, put vode od želuca do mokraćne bešike mnogo je složeniji nego što izgleda. Koliko će vremena proći do mokrenja zavisi od toga koliko smo vode popili, koliko je organizam hidriran i kako rade naši bubrezi.

Šta se dešava sa vodom kada je popijemo?

Voda najpre dospeva u želudac, a zatim prelazi u tanko crevo, gde se njen najveći deo apsorbuje i ulazi u krvotok. Ovaj proces počinje veoma brzo, već nekoliko minuta nakon popijene vode. Krv zatim prenosi vodu kroz organizam, gde ona učestvuje u brojnim procesima, od regulacije telesne temperature do održavanja normalnog rada ćelija.

Bubrezi neprekidno filtriraju krv i regulišu koliko će vode organizam zadržati, a koliko izlučiti mokraćom. Kada popijemo više vode nego što je organizmu trenutno potrebno, bubrezi mogu da povećaju njeno izlučivanje. Na taj način održavaju ravnotežu tečnosti i mineralnih materija u telu.

Koliko brzo voda stiže do mokraćne bešike?

Ne postoji tačno vreme koje važi za sve ljude. Posle veće količine vode, povećano stvaranje mokraće može da počne već tokom prvih nekoliko desetina minuta, dok se najveći efekat često javlja tokom narednih sat do dva.

Međutim, ako smo prethodno bili dehidrirani, organizam će nastojati da zadrži više vode, pa potreba za mokrenjem može da se javi znatno kasnije.

Važno je znati da mokraćna bešika ne prerađuje vodu. Ona samo prikuplja mokraću koju stvaraju bubrezi, a koja do nje stiže mokraćovodima.

Zašto nekada moramo u toalet već posle 15 ili 20 minuta?

Ako ubrzo nakon pijenja vode osetimo potrebu za mokrenjem, to ne znači da je upravo popijena voda već u celosti prošla kroz organizam. Moguće je da je bešika već bila delimično puna, pa je i manja dodatna količina mokraće dovoljna da izazove potrebu za pražnjenjem.

Na učestalost mokrenja mogu da utiču i kafa, alkohol, hladnoća, stres i određeni lekovi, posebno diuretici. Kod nekih ljudi bešika je osetljivija, pa osećaju potrebu za mokrenjem i kada nije potpuno napunjena.

Kada često mokrenje može da bude znak zdravstvenog problema?

Ako se potreba za mokrenjem javlja veoma često, čak i kada ne pijemo mnogo tečnosti, važno je obratiti pažnju na druge simptome. Učestalo mokrenje može da bude povezano sa infekcijom mokraćnih puteva, preaktivnom mokraćnom bešikom, dijabetesom ili problemima sa prostatom kod muškaraca.

Posebno je važno obratiti se lekaru ako se javljaju peckanje, bol, krv u mokraći, izrazita žeđ ili učestalo noćno mokrenje.

Dakle, voda koju popijemo ne odlazi direktno u mokraćnu bešiku. Organizam je najpre apsorbuje, koristi i reguliše njeno izlučivanje preko bubrega. Zato odlazak u toalet ubrzo nakon čaše vode najčešće nije razlog za zabrinutost, ali uporne promene u učestalosti mokrenja ne treba zanemarivati.

(eKlinika.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>