Cisticerkoza je bolest izazvana svinjskom pantljičarom Foto: Shutterstock
Cisticerkoza je infekcija koju izazivaju larve parazita Taenia solium. Ova infekcija se javlja nakon što osoba proguta jaja svinjske pantljičare. Larve ulaze u tkiva kao što su mišići i mozak i tamo formiraju ciste (one se zovu cisticerci). Kada se ciste pronađu u mozgu, stanje se naziva neurocisticerkoza. Odrasli paraziti, pantljičare, žive u crevima, dok larve dospevaju u mišice i mozak, gde se učaure. Prisustvo ciste u mozgu dovodi do pojave znakova i simptoma bolesti (najčešće glavobolje i epilepsije), dok ciste u mišicama ne izazivaju tegobe.
Taenia solium (svinjska pantljičara) je glavni uzročnik cisticerkoze kod ljudi. Hrana i voda kontaminirana svinjskim i ljudskim otpadom i loša higijena su glavni faktori rizika. Cisticerkoza se ne smatra zaraznom. Period inkubacije je oko tri i po godine, ali se kreće od 10 dana do 10 godina.
Simptomi i znaci pojave pantljičare mogu biti sledeći:
U slučaju neurocisticerkoze (infekcije mozga) simptomi su:
Specijalisti urgentne medicine, infektivnih bolesti, neurologije i neurohirurgije obično su uključeni u dijagnozu i lečenje bolesti. Za dijagnozu cisticerkoze koriste se anamneza, fizički pregled, CT i/ili MRI, biopsija i direktna vizualizacija parazita i serologija.
Komplikacije cisticerkoze mogu biti sledeće:
Taenia solium (svinjska pantljičara) je glavni uzročnik cisticerkoze kod ljudi. Jajašca se progutaju i izlegu, prodiru u crevni zid, a zatim cirkulišu u druga tkiva kao što su mišići (intramuskularno), koža (kvržice ispod kože ili u tkivu dojke), mozak (cerebralno) i oko (okularno) i razvijaju se u cisticerce (ciste larve). Neurocisticerkoza je termin koji opisuje infekciju mozga. Može se dalje opisati kao racemoza (formirajući klaster) u ventrikularnom sistemu ili kao celuloza (stadijum larve bez klastera).
Glavni faktori rizika za bolest su bliska povezanost sa svinjama i konzumacijom hrane i pića kontaminiranih jajašcima pantljičare. Loši sanitarni uslovi mogu dovesti do autoinfekcije. Cisticerkoza se ne smatra zaraznom, ali ako zaraženi ljudi imaju lošu higijenu (na primer, ne peru ruke nakon toaleta), mogu zaraziti drugeosobe u svom okruženju.
Mnoge osobe nemaju simptome cisticerkoze. Međutim, crevni simptomi pantljičare mogu uključivati bol u stomaku, mučninu, dijareju ili zatvor. Iako čak 80 procenata ljudi sa neurocisticerkozom (zahvaćenost mozga i/ili kičme) nema simptome, neke osobe mogu razviti sledeća stanja:
Ako osoba ima novi napad, epileptičku aktivnost, moždani udar ili psihijatrijske probleme, posebno ako je osoba imala faktore rizika za bolest, treba hitno da potraži medicinsku pomoć.
Dijagnoza cisticerkoze se obično zasniva na kliničkoj prezentaciji i serologiji (test krvi kao imunoblot test), a povremeno i na biopsiji. Kriterijumi za dijagnozu uključuju histološku demonstraciju parazita i direktnu vizualizaciju subretinalnih parazita i cističnih lezija koje pokazuju skoleks).
Ne postoje kućni lekovi za cisticerkozu. Međutim, postoje tvrdnje da preparati od papaje, ananasa, belog luka, karanfilića i semenki bundeve mogu da oslobode čoveka od pantljičare. Najbolje je o tome porazgovarati sa svojim izabranim lekarom.
Oko 80 procenata pacijenata sa cisticerkozom nema simptome ili znakove i nema dokaza koji ukazuju na to da je antiparazitska terapija korisna za ove osobe. Međutim, kod simptomatskih pacijenata dostupni su medicinski ili hirurški tretmani. Na primer, lekari mogu lečiti očnu cisticerkozu albendazolom, kortikosteroidima i operacijom. Hirurg može hirurški izrezati upaljeni granulom u mišiću uzrokovan cisticerkusom, dok cerebrospinalna tečnost može zahtevati hirurško preusmeravanje ako se razvije hidrocefalus. Nekim osobama sa neurocisticerkozom može biti potrebno lečenje albendazolom ili prazikvantelom, kortikosteroidima i lekovima protiv napada.
Prognoza za cisticerkozu je dobra za 80 procenata osoba koji nemaju simptome. Prognoza počinje da se pogoršava kako se komplikacije povećavaju.
Bolest je moguće sprečiti sprečavanjem ljudi da gutaju jaja parazita. Ovo se postiže zaustavljanjem kontaminacije hrane i vode. Uklanjanje nedovoljno kuvanog svinjskog mesa iz ishrane smanjuje se stopa crevnih infekcija pantljičarima. Pranje i guljenje sirovog povrća i voća pre jela može pomoći u sprečavanju prenošenja.