Naslovna / Zdravlje

Srčani udar tokom zime mogu da isprovociraju niske temperature

Priredio/la: D. T.|17:00 - 15. 12. 2021.

Niske temperature vazduha utiču na srce na različite načine, a cirkulatorni sistem prolazi kroz fizičke promene kao odgovor na hladnoću

srčani udar Infarkt ne bira ni mesto ni vreme, lekari uočavaju da su srčane smetnje učestalije u zimskom delu godine Foto:Shutterstock

Srčani udar u zimskom periodu je čest problem, koji može biti isprovociran niskim temperaturama. Debeli minis može jako da suzi krvne sudove, podigne krvni pritisak i dovede do srčanog udara. Slanija hrana, neka časića alkohola i zaboravljena terapija za krvni pritisak, mogu u kombinaciji sa zimskim vremenom, lako dovesti do zastoja srca. Iako, infarkt ne bira ni mesto ni vreme, lekari uočavaju da su srčane smetnje učestalije u zimskom delu godine.

Srčani udar je uvek opasan

Začepljeni krvi sudovi, posebno oni koji dovode krv u srčani mišić, najčešće su uzrok srčanog udara. Srce je najjači mišić u telu, ali i ono kada mu nedostaje kiseonik i krv, počinje da umire. Srčani udar može biti manjeg ili većeg intenziteta, ali obe vrste udara su opasne jer mogu uzrokovati invalidnost, pa čak i smrt.

Kad srce „pritiska“

Srčani udar praćen je znacima kao što su bol u grudima, pacijenti se žale da ih „pritiska“ srce, prisutna je bol u telu, ruci, vratu, vilici, leđima, nedostatkom daha. Javlja se i osećaj vrtoglavice ili mučnine, ukoliko osetite neke od ovih simptoma brzo pozovite hitnu pomoć 194. Srčani udar može izazvati različite znake i simptome kod muškaraca i žena. Kod muškaraca se češće javlja bol u grudima, koji se širi do leve ruke, bol može trajati više od nekoliko minuta i biti različitog intenziteta. Žene češće imaju simptome kao što su jak umor, kratak dah, vrtoglavica, znojenje, bol u vilici, mučnina, bol u stomaku ili leđima. Može se desti i da srčani udar, nije praćen ni jednim od poznatih znakova i simptoma bolesti.

Srčani udar nastaje jer jaka zima sužava krvne sudove

Niske temperature vazduha utiču na srce na različite načine. Cirkulatorni sistem prolazi kroz fizičke promene kao odgovor na hladnoću, a većina ljudi je i manje aktiva tokom zime. Tokom zimskim meseci pod uticajem niskih temperatura mogu da se suze krvni sudovi. Kada smo fizički aktivni, krvni sudovi se šire kako bi ishranili telo dodatnim kiseonikom. Niske temperature vazduha, s druge strane, uslovljavaju skupljanje krvnih sudova, što sve otežava snabdevanje srca krvlju. Stanje je posebno zabrinjavajuće, ako ima naslaga plaka na krvnim sudovima. Niske temperature dodatno skupljaju krvne sudove, koji su delimično već blokirani plakom. Samim tim i ometa se nesmetan protok krvi do srca i ostalih delova tela. Sve za posledicu može imati srčani udar u zimskom periodu godine.

Veza – visok krvni pritisak i srčani udar

Sila kojom krv deluje na zidove krvnih sudova se označava kao krvi pritisak. Niske temperature sužavaju krvne sudove, pa je srce primorano da više radi, kako bi snabdelo krvlju sve delove tela. Usled toga dolazi do povećanja krvnog pritiska. Ukoliko je krvni pritisak normalan, to povremeno povećanje, neće dovesti do dodatnih poteškoća. Problem nastaje ako je krvni pritisak već visok, dodatna hladnoća može iznenada blokirati krvne arterije i povećati rizik od moždanog ili srčanog udara u zimskom periodu.

Kako sačuvati srce na niskim temperaturama

Niske temperature i zimski praznici su prilika da se ljudi druže i opuste, ali doktori upozoravaju da nikao nisu razlog da se prestane sa zdravim životnim navikama.
Slana i visokokalorična hrana čest je pratilac niskih temperatura, ali nažalost i srčanog udara u zimskom periodu. Stručnjaci opominju i da je bitno i u ovo doba godine pridržavati se principa zdrave ishrane, redovno kontrolisati šećer, krvni pritisak, izbegavati suviše masna jela i duvan.

Pažljivo birajte odeću, preporuka je slojevito oblačenje. Ukoliko već imate, neko kardiovaskularno oboljenje, izbegavajte naporne aktivnosti, na niskim temperaturama. U slučaju nedostatka daha ili nelagodnosti u grudima, odmah zatražite pomoć lekara. Skijanje, klizanje, sankanje, čišćenje snega mogu biti povodi za srčani udar. Čišćenje snega treba prepustiti mlađim osobama, dobrog zdravlja, normalnog krvnog pritiska i ujednačenog, besprekornog rada srca

Povećana brzina pulsa

Niske temperature teraju srce da jače radi kako bi telo bilo toplo. Nekada sve može rezultirati i povećanim brojem otkucaja srca, koji nije znak srčanog udara, ali je upozorenje da je srce donekle opterećeno. Ukoliko vežbate na niskim temperaturama pravite pauze, pijte vodu, jer voda pomaže telu da ostane toplo i da ne dođe do zgrušavanja krvi i eventualnog tromba.

Ograničite kafu i alkohol kako bi izbegli srčani udar

Iako ste u dobroj formi, pružite telu priliku da se prilagodi hladnom vremenu, počnite sa istezanjem ili trčanjem u mestu, ili izaberite ipak, za fizičku aktivnost, neki zatvoreni prostor. Budite posebno pažljivi ako imate srčano oboljenje, konsultuje se sa lekarom oko intenziteta i količine fizičke aktivnosti. Ograničite unos kafe i alkohola, jer ova pića dižu krvni pritisak. Duvanski dim takođe utiče na hipertenziju i stvaranje dodatnog plaka u krvnim sudovima. Izbegavajte preterano slanu hranu, koja dodatno utiče na vrednosti krvnog pritiska.

Prva pomoć u slučaju srčanog udara

U slučaju ipak da se dogodi srčani udar, pokušajte da ne paničite, pozovite odmah hitnu pomoć. Uzmite 300 mg aspirina, imajte na umi da redovno uzimanje aspirina može zaštiti važe zdravlje i sprečiti mogući srčani udar. Ipak, nikao ne koristite ovaj lek samoinicijativno, prethodno se posavetujte s lekarom. Zvaćite aspirin i budite na vezi sa operaterom iz hitne pomoći, ne pokušavajte da samostalno dođete do bolnice. Sednite, pokušajte da se maksimalno smirite i sačekajte lekarsku pomoć.

Bol u grudima nije uvek simptom srčanog udara. Bol u grudima može biti prouzrokovan i probavnim smetnjama, povredom nekog od grudnih mišića, plućnom embolijom. Ipak, ako imate neki od ovih simptoma konsultujte se s doktorem. Ponekada ljudi zanemare znake srčanog udara, misleći da je u pitanju loše varenje ili samo naprezanje mišića.

Ko je u povećanom riziku

U povećanom riziku su pacijenti kod kojih su već ustanovljene bolesti srca, oni koji su već imali srčani udar, osobe sa visokim krvnim pritiskom i holesterolom. Rizična kategorija su i pušači, ljudi koji redovno koriste alkoholna pića, osobe koje provode dosta vremena sedeći. Srčani udar je i veća pretnja za ljude iz grada, one koji udišu nečist vazduh i konzumiraju brzu hranu sa dosta masti i šećera.

Sedelački način života može isprovocirati pojavu hipertenzije i dijabetesa i srčanog udara u zimskom periodu. Rizično je nekada, rano ujutro, izaći na debeo minus, pa vežbajte unutar neke prostorije. Joga, pilates, vežbe istezanja u vašoj dnevnoj sobi mogu uticati da se osećate dosta bolje. Kontrolišite stres, napravite pauzu, uživajte u hobiju. Dovoljno se odmarajte, pokušajte da savladate stres kroz razgovor s prijateljima, relaksirajte se uz muziku koju volite, dobru knjigu ili film.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo