Naslovna / Zdravlje

Ubrzan puls je stanje koje se nekada reguliše i bez dodatnih lekova

Priredio/la: S. M.|17:00 - 29. 01. 2022.

Promene pulsa česte su u toku dana. Adekvatan puls u stanju mirovanja znak je dobrog zdravlja srca. Ipak, ako je puls stalno povišen, sa više od 100 oktucaja u minutu, mogući su zdravstveni problemi

otkucaji srca- zdravo srce-srčani mišić Po pravilu, broj otkucaja srca, tokom jednog minuta, u stanju mirovanja trebalo bi da iznosi između 60 i 100 Foto: Shutterstock

Ubrzan puls, sa više od 100 otkucaja u minuti, može biti faktor rizika kada su u pitanju bolesti srca. Često su razlozi za ubrzan puls neke loše životne navike, praćene neadekvatnom ishranom i stresom. Nekada je dovoljno da se čovek naspava i da mu bude dosta bolje. Uobičajen puls kod odraslih osoba je od 60 do 100 otkucaja u minutu.

Adekvantne vrednosti pulsa znak dobrog zdravlja

Promene pulsa česte su u toku dana. Adekvatan puls u stanju mirovanja znak je dobrog zdravlja srca. Ipak, ako je puls stalno povišen, sa više od 100 oktucaja u minutu, mogući su zdravstveni problemi. Dobra vest je da se ovi problemi mogu sprečiti zdravim navikama, pre svega izbalansiranom ishranom i odgovarajućom fizičkom aktivnošću.

Ubrzan puls kao odgovor na stres

Stres koji je neizbežni deo života, može uticati na ubrzani rad srca. Stručnjaci savetuju da se u nekim teškim situacijama primenjuju tehnike disanja, lagana šetnja u prirodi, ili kupanje u toploj vodi. Dobro je i primenjivati vežbe istezanja i opuštanja, kao što je to joga.

Moguće je regulisati broj otkucaja srca i na duži rok. Analiza iz 2018. godine otkrila je da redovno vežbanje može uticati na smanjenje broja otkucaja srca u stanju mirovanja. Iako svaka vrsta vežbe može biti od pomoći, autori sugerišu da bi joga i trening izdržljivosti mogli biti najkorisniji.

Voda reguliše ubrzan puls

Srce mora napornije da radi, kako bi stabilizovalo krvotok, ako je telo dehidrirano. Studija iz 2017. godine otkrila je da 335 mililitara vode, može na 30 minuta, regulisati broj otkucaja srca u mirovanju. Važno je zato, tokom dana unositi dovoljne količine vode.

Ograničavanje unosa stimulansa

Smatra se da visoke doze kofeina mogu dovesti do dehidracije. Ipak, nema dovoljno pouzdanih naučnih dokaza da uobičajena konzumacija čaja ili kafe može uzrokovati povećan broj otkucaja srca u mirovanju. Slično deluje i upotreba alkoholnih pića. Iako je potrebno još istraživanja, pre nego što se dođe do naučno zasnovanih dokaza, za sada se smatra, da je veoma verovatno da alkohol može da ubrza puls u stanju mirovanja. Alkohol je takođe i toksin, pa telo mora da dodatno radi kako bi ga preradilo. Sve ovo može biti razlog za povećanje srčane frekvencije.

Ishrana

Ishrana bogata voćem i povrćem, nemasnim proteinima i celim žitaricama, pravi je lek za kardiovaskularni sistem. Hrana i suplementi bogati antioksidansima i zdravim mastima, mogu sniziti krvni pritisak i tako uticati na zdravlje srca.  Studija iz 2021. je zaključila da antioksidant alfa-lipoična kiselina efikasno snižava krvni pritisak. Hrana bogata kalijumom, takođe, snižava krvni pritisak, jer utiče na smanjenje opterećenja organizma natrijumom. Savet je da se koriste omega-3 masne kiseline iz ribe, orašastih plodova i žitarica, polifenol i tanin iz čaja i kafe, vitamin A iz lisnatog, zelenog povrća, dijetalna vlakna iz celih žitarica, orašastih plodova i većine voća i povrća, vitamin C iz citrusa i drugog voća i lisnatog povrća.

Dovoljno sna

Hronični nedostatak sna je stres za celo telo, uključujući i srce. Studija iz 2020. godine pokazala je da ubrzani puls u stanju mirovanja može biti posledica nedostatka sna. Savet je, ukoliko je moguće, da imate ustaljene navike, kada je u pitanju spavanje – na primer, da se uvek budite u isto vreme.

Održavanje zdrave telesne težine

Dodatna telesna težina je opterećenje za telo i srce. Moguće je da, usled pritiska kilograma, dođe do povećanog broja otkucaja srca. Naučni dokazi sugerišu da je povišena telesna težina opterećenje za zdravlje srca.

Smanjenje ili otklanjanje izvora značajnog dugoročnog stresa

Stres, briga ili finansijska opterećenja, negativno deluju na rad srca. Istraživanje iz 2018. godine, zaključilo je da je stres na poslu važan faktor rizika za koronarnu bolest srca.

Stručna pomoć

Traumatska iskustva, tuga i narušeno psihičko zdravlje otežavaju svakodnevni život i negativno utiču na rad srca. U ovim slučajevima, savetovanje i psihološka terapija mogu biti od velike pomoći. Boravak u prirodi, razgovor s prijateljima, može umanjiti nivo stresa.

Vežbanje tehnika opuštanja

Tehnike opuštanja mogu biti od pomoći u borbi sa stresom. Stručnjaci ističu mogućnost da bi meditacija, mogla poboljšati psihološko blagostanje, ali i dodaju da je, ipak, potrebno više istraživanja na ovu temu.

Rad iz 2015. navodi da ubrzani puls povećava krvni pritisak, dovodi do promena aktivnosti proteina u srcu, pospešuje upale i oksidativni stres, uslovljava disfunkciju krvnih sudova.  Istraživanje iz 2021. tvrdi da su osobe, kod kojih se beleži veći broj otkucaja srca, sklonije kardiomiopatiji, ishemiji miokarda. Kod njih se uočava i smanjen volumen srca, a moguć je i srčani zastoj.

Idealni otkucaji srca

Puls varira u toku jednog dana, a mnogi faktori doprinose promeni otkucaja srca. Fizička aktivnost, doba dana, vremenske prilike, hormonske promene, emocionalni stres i starenje utiču na promene pulsa.

Za većinu ljudi, ciljni broj otkucaja srca u mirovanju bi trebalo da bude između 60 do 100 otkucaja u minuti. Tokom naporne aktivnosti, zdrav opseg bi trebalo da bude od 70 do 85 odsto od maksimalnog broja otkucaja srca.

Kako meriti otkucaje srca

Jednostavan način za proveru pulsa je postavljanje kažiprsta i srednjeg prsta na vrat, ispod ivice vilične kosti, a zatim brojanje otkucaja srca u roku od 60 sekundi. Najbolje je meriti puls nakon perioda odmora. Iz tog razloga, idealno je da se otkucaji srca mere ujutru, pre nego što ustanemo iz kreveta.

Uzroci ubrzanog rada srca

Za svaki otkucaj srca zadužene su specijalizovane mišićne ćelije miociti. Kada je ovim ćelijama potrebno više kiseonika, mozak šalje poruke srcu, koje jačaju miocite i izazivaju češće pulseve. Povećan broj otkucaja srca sastavni je deo nekih bolesti kao što su: astma, apneja u snu, anemija, bolesti štitaste žlezde, infekcija, koronarna arterijska bolest, srčani napad, visok krvni pritisak, dijabetes, aritmija, hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP), bolest perifernih krvnih sudova.

Beta blokatori

Povišen broj otkucaja srca obično je prirodan fizički odgovor na stresore. Međutim, visok puls u mirovanju, tokom dužeg vremenskog perioda, može biti signal za obraćanje lekaru. Beta blokatori su medikamenti koji mogu da smanje broj otkucaja srca. Lekari mogu propisati beta blokatore za lečenje različitih stanja, kao što su: visok krvni pritisak, srčani udar, koronarna arterijska bolest, glaukom, kongestivna srčana insuficijencija, aritmija.

Kada se obratiti lekaru

Ukoliko ne postoji očigledan razlog za povećan broj otkucaja srca, obratite se lekaru. U slučaju da je ubrzan puls praćen otežanim disanjem, bolom u grudima, zamagljenim vidom ili nesvesticom, potražite stručnu pomoć. Lekar bi trebalo da proceni rad štitne žlezde, utvrdi nivo elektrolita, dobije uvid u krvnu sliku pacijenta i onda otkrije razloge za ubrzan rad srca.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo