Naslovna / Zdravlje

Šta se krije iza iznenadne smrti čoveka „zdravog kao dren“

Priredio/la: D. T.|17:00 - 25. 04. 2022.

Iako je redovna fizička aktivnost odličan način da ojačamo zdravlje i snizimo masnoće u krvi, sportisti takođe mogu imati visoke vrednosti holesterola. Nivo masnoća  viši od 200 miligrama po decilitru u krvi može povećati rizik od srčanog i moždanog udara

iznenadna srčana smrt Iznenadna srčana smrt češća kod starijih sportista koji redovno vežbaju Foto: Shutterstock

Iznenadna srčana smrt određuje se kao nagla i neočekivana smrt koja je posledica trenutnog gubitka srčane funkcije. Osoba umire samo nekoliko minuta od početka prvih simptoma ili u roku od jednog sata. Sportisti takmičari za koje većina sveta misli da su „zdravi kao dren“, najčešće su žrtve ovog stanja.

Problem i fizički aktivnih mladih osoba

Iako je redovna fizička aktivnost odličan način da ojačamo zdravlje i snizimo masnoće u krvi, sportisti takođe mogu imati visoke vrednosti holesterola. Nivo masnoća  viši od 200 miligrama po decilitru u krvi može povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Holesterol može biti i problem od kojeg pate fizički aktivne mlade osobe.

Studija iz 2016. godine navodi da je iznenadna srčana smrt češća kod starijih sportista koji redovno vežbaju. Na godišnjem nivou pogađa 21 osobu na jedan milion. Stručnjaci smatraju da je najčešći uzrok smrti kod malo starijih atleta koronarna arterijska bolest, koja nastaje i zbog visokog nivoa holesterola u krvi.

Sportovi koji zahtevaju visoku izdržljivost

U sportovima koji zahtevaju visoke nivoe izdržljivosti mogući su visoki nivoi holesterola. S druge strane smatra se da tipična, redovna aerobna vežba povećava HDL, ili „dobar“ holesterol, i smanjuje nivoe LDL, ili „lošeg“ holesterola.

Sve zavisi i od opšteg zdravstvenog stanja osobe, načina ishrane i vrste fizičke aktivnosti. Veoma jaki i zahtevni treninzi u kombinaciji sa ketogenom ishranom koja sadržaj mnogo masnoća dovodi do visokog nivoa holesterola. Iznenadna srčana smrt može nastupiti u najtežim slučajevima.

Katogena dijeta i promene u nivou holesterola

Studija iz 2018. upoređivala je način ishrane sportista trkača od kojih se zahteva velika izdržljivost. Jedna grupa je konzumirala malo ugljenih hidrata i velike količine masnoća, a druga grupa sportista, uglavnom je koristila hranu bogatu ugljenim hidratima. Ukupni holesterol, LDL holesterol i HDL holesterol bili su značajno viši u grupi sportista koji su koristili male količine ugljenih hidrata.

Kod njih su zabeleženi i i viši nivoi lipoproteina koji se dovode u vezu sa pojačanom osetljivošću na insulin. I pored visoke fizičke aktivnosti ovi sportisti su i dalje imali više nivoe holesterola. Jedno od mogućih objašnjenja jeste da ketogena dijeta dovodi do promena u rezervoaru holesterola u jetri, što bi značilo da su viši nivoi holesterola zastupljeni u cirkulaciji.

Kada su novoi holesterola dobri, a kada loši?

Laboratorije mere holesterol u lipoproteinskom profilu koji pokazuje nivo holesterola u mg/dl. Ukupni holesterol je nivo ukupnog LDL i HDL holesterola. Za odrasle ukupni nivo holesterola se određuje kao zdrav, ako su vrednosti manje od 200 mg/dl, granično visok je onaj sa vrednostima 200 do 239 mg/dl i visok holesterol se određuje ukoliko su vednosti iznad 239 mg/dl.

LDL holesterol

LDL zove se i „lošim holesterolom“ jer dovodi do stvaranja plaka u arterijama i najtežih bolesti. Vrednosti za odrasle osobe LDL holesterola se određuju kao zdrave, ako iznose manje od 100 mg/dl, granične vrednosti su 130 do 159 mg/dl, visoke 160–189 mg/dl i veoma visoke vrednosi su one iznad 190 mg/dl.

HDL holesterol

„Dobar“ HDL holesterol pomaže u uklanjanju LDL holesterola iz krvotoka. Zdravi nivoi HDL su 40 mg/dl ili više kod odraslih muškaraca, 50 mg/dl ili više kod žena i 45 mg/dl kod dece i adolescenata mlađih od 19 godina.

Holesterol i starosna dob

Nivo holesterola obično se povećava sa starenjem. Pregledi su važni kako bi se problem dijagnostikovao na vreme i lečio. Deca i tinejdžeri mlađi od 19 godina, prvi skrining na holesterol, prema preporukama američkih doktora, trebalo bi da urade između 9 i 11 godina i potom na svakih pet godina. U slučaju da u porodici ima mnogo faktora rizika, skrining se preporučuje i za decu stariju od 2 godine. U dobi od 20 do 45 godina skrining se radi na svakih pet godina.

Muškarci od 45 do 65 trebalo bi da kontrolišu holesterol na svaku jednu do dve godine, što se savetuje i ženama od 55 do 65 godina. Osobe starije od 65 godina trebalo bi da se pregledaju jednom godišnje. Muškarci imaju najčešće više nivoe holesterola, nego žene, kod kojih vrednosti masnoća uglavnom počinju da rastu posle menopauze.

Kako sniziti holesterol?

Visoke vrednosti holesterola mogu se kontrolisati dobrim životnim navikama i lekovima. Potrebno je ograničiti izvore zasićenih i trans masti, a unositi više voća, povrća, integralnih žitarica i nemasnog mesa. Mediteranska dijeta može redukovati visoke nivoe holesterola, smatraju stručnjaci.

Smanjenjem telesne masti može se umanjiti i nivo lošeg LDL holesterola, posebno kod pacijenata sa metaboličkim sindromom. Stručnjaci navode da prekomerna telesna težina ne mora da znači da osoba ima i povišen holesterol. Svakodnevna šetnja od 30 minuta, može biti od velike pomoći, kao i dobro upravljanje stresom, koji takođe utiče na veće vrednosti lošeg holesterola. Prestanak pušenja ima dobar efekat na celokupno zdravlje, pa i na nivoe holesterola.

Lekovi

U slučaju da dobre životne navike ne daju rezultate, doktor će savetovati upotrebu lekova. Statini mogu da spreče jetru da proizvodi dodatni holesterol, sekvestranti žučne kiseline smanjuju apsorpciju masnoća iz hrane kao i inhibitori apsorpcije holesterola koji smanjuju apsorpciju holesterola i triglicerida. Nikotinska kiselina snižava LDL holesterol i trigliceride i povećava HDL holesterol.

Nekada će i pored fizičke aktivnosti biti potrebni lekovi

Ima mnogo zabluda kada je reč o holesterolu, a jedna od najčeših je da osobe koje vežbaju ne mogu imati visok holesterol. Fizička aktivnost može smanjiti nivoe holesterola, ali ako se osoba nezdravo hrani i primenjuje neke nezdrave životne navike, neće doći do poboljšanja.

Visok nivo holesterola nije praćen simptomima i problem je što osoba nije svesna problema, dok ne pretrpi moždani ili srčani udar.  Osobama sa porodičnom hiperholesterolemijom, kardiovaskularnim oboljenjima i dijabetesom i pored toga što vežbaju biće potrebni lekovi za kontrolu masnoća u krvi.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo