Naslovna / Zdravlje

Bolovi u grudima kao alarm – koja vrsta ultrazvučnog pregleda daje najprecizniju sliku srca

Piše: Danijela Tadić|8:30 - 03. 10. 2022.

Ehokardiografija može da ukaže na sve urođene i stečene srčane bolesti, srčanih struktura, enokarda-zalistka, miokarda, srčane maramice – kese -perikarda, a savremene tehnologije aparata softverski pružaju sve veću preciznost, kaže kardiolog dr Nikola Agbaba

ultrazvuk srca Dr Agbaba: Sam pregled je bezbolan i traje u zavisnosti od kliničke slike i do jedan čas Foto: Dr Agbaba lična arhiva/ Shutterstock

Bolovi u grudima, ubrzan, nepravilni rad srca, neki su od simptoma koji ukazuju da nam je potreban pregled kardiologa. Kako bi dobio precizan uvid u zdravstveno stanje srca i njegovih krvnih sudova, stručnjak će uz druge preglede uraditi i ultrazvuk srca, koji može da ukaže na moguće zapaljenske bolesti srca i krvnih sudova, oštećenje tkiva, pokretljivost srčanog mišića. Ultrazvuk je neinvazivna i bezbolna metoda koja se stalno usavršava, pa lekari ovim pregledom imaju mogućnost da dobiju što precizniju sliku zdravstvenog stanja.

Bolovi u grudima kao alarm za ultrazvuk srca

Ultrazvuk srca je jedna od dijagnostičkih metoda u širokoj paleti kardioloških ispitivanja. Bolovi u grudima, ubrzan, nepravilan rad srca najčešći su razlozi da se posumnja na neko kardiovaskularno oboljenje i pacijent uputi na ultrazvuk srca, koji se koristi i za procenu stanja pacijenata sa već dijagnostikovanom bolešću srca.

– Upotreba ultrazvuka srca (ehokardiografije) u našoj zemlji prati svetska dostignuća. Imamo uvid u sve novine i usavršavanja, od jednodimenzionalnih, dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih aparata kada se dobija bolja preciznost i više podataka. Ehokardiografija može da ukaže na sve urođene i stečene srčane bolesti, srčanih struktura, enokarda – zalistka, miokarda, srčane maramice – kese – perikarda – kaže za portal eKlinika kardiolog mr sci. med. dr Nikola Agbaba.

Ultrazvuk može da bolje sageda stanje

Ultrazvuk srcra obavlja se ultrazvučnim aparatom, nisu potrebne prethodne pripreme. Posle pregleda pacijent može normalno da obavlja sve dnevne aktivnosti. Tokom pregleda, pacijent leži na levom bok, s levom rukom postavljenom ispod glave, po potrebi može da leži na leđima. Lekar na vrh ultrazvučne sonde stavlja gel, pa prelazi sondom preko grudnog koša.

– Na osnovu kliničke slike i statusa, pacijenta na kardiološki pregled upućuju izabrani lekar ili internista. Radi se EKG koji nekada može biti dovoljan, ali ima i situacija kada je potreban i ultrazvuk srca kako bi se stanje pacijenta bolje sagledalo. Kompletan neinvazivni kardiološki pregled obavezno uključuje i ultrazvuk srca – objašnjava dr Agbaba.

Prednosti kolor doplera

Dr Agbaba nam objašnjava da ultrazvučni aparati koriste sonde koje preko piezoelektričnih efekata i naizmenične struje, prave ultrazvučne talase i signal konvertuju u slike. Običan ultrazvučni pregled pruža uvid u stanje srca i krvnih sudova, ali nema mogućnost da prikaže protok krvi, kao kolor dopler.

– Ultrazvuk srca sa kolor doplerom ima benefite kod urođenih ili stečenih srčanih mana. pri čemu plava boja ide od sonde, a crvena ka sondi (dogovorena procedura) i daje veću dijagnostičku preciznost vizuelno i softverski i bolji uvid u mogući stepen oštećenja organa. Danas svi ozbiljniji aparati poseduju kolor dopler sa streinom, koja je jedna od metoda ehokardiografije gde se prate efekti konzervatnih i hirurških lečenja – navodi dr Agbaba.

Najpreciznija metoda ultrazvučnog pregleda

Dr Agbaba kaže da se ultrazvuk kod nas koristi od 1973. godine, prvobitno u laboratorijama za ocenu radne sposobnosti, a potom se u bolničku praksu uvodi u KBC Zemun 1974. godine.

Stručnjaci navode da postoji i transezofagealna ehokardiografija – invazivna vrsta ultrazvučnog pregleda srca i velikih krvnih sudova. Pregled se obavlja pomoću ultrazvučne sonde koju stručnjak stavlja u endoskop, pa potom kroz usta i grkljan, ubacuje u jednjak koji je vrlo blizu srca. Kardiolog tako dobija mnogo bolji uvid u stanje srca. Transtorakalna ehokardiografija je standardni i najčešći pregled koji se radi preko grudnog koša.

-Transezofagealna ehokardiografija koristi se posle transtorakalne, ukoliko postoje određena ograničenja, pa se dopunski izvodi. Transezofagealna ehokardiografija je preciznija metoda i uvek joj prethodi transtorakalna ehokardiografija – pojašnjava dr Agbaba.

Kada je potrebna stres ehokardiografija

Bolovi u grudima, koji nisu do kraja razjašnjeni, kada je standardni test fizičkim opterećenjem nejasan i u drugim slučajevima, a na osnovu indikacija kardiologa, nekada se radi i stres ehokardiografija.

– U pitanju je dijagnostička neinvazivna metoda za određivanje koronarne rezerve srca – objašnjava dr Agbaba. Kod stres ehokardiografije, ultrazvuk srca se radi, tokom testa fizičkog opterećenja. Pacijent vozi ležeći bicikl, pri čemu se snima i EKG.

Kome se savetuje ultrazvučni pregled?

Bolovi u grudima najčešći su razlog za posetu kardiologu, a ultrazvučni pregled se, kako kaže sagovornik portala eKlinika, savetuje svim pacijentima koji se upućuju na kardiološki pregled zbog sumnje na anginu pektoris, povišen krvni pritisak, predinfarktno stanje.

-Ultrazvuk se koristi i za proveru stanja posle infarkta miokarda, operacije na otvorenom srcu, zbog poremećaja ritma, kod pacijenta sa gubitkom svesti, zbog srčanih mana, tumora. Na ovaj način stručnjak može da dobije uvid u poremećaje ritma u okviru virusnih infekcija, uključujući i covid 19, gde susrećemo bolesti srčane maramice sa izlivom u srčanu kesu – navodi dr Agbaba.

Putem ultrazvuka može da se dobije i slika svih urođenih i stečenih srčanih mana. Kontrole se u zavisnosti od bolesti, preporučuju na 3 meseca, 6 meseci ili godinu dana, kaže dr Agbaba. Doktor objašnjava i da je ultrazvuk srca rutinski pregled u okviru sistematskog pregleda, a savetuje se i svim sportistma i rekreativcima.

– Sam pregled je bezbolan i traje u zavisnosti od kliničke slike i do jedan čas, u ležećem položaju na bočnoj strani, tako da je pacijentu prilično udobno – napominje doktor.

Ultrazvuk srca kod akutnih stanja

Postoje i akutna stanja kada će lekar obavezno uraditi ultrazvuk srca.

-U svim akutnim stanjima kao i u slučajevima srčanog popuštanja uzrokovanog različitim akutnim bolestima, poput plućne tromboembolije, koristimo ehokardiografiju da bi potvrdili ili isključili srce kao uzrok nastalog akutnog stanja ili produženog hroničnog stanja nejasne
bolesti – naglašava dr Agbaba.

Nekada je posle ultrazvuka moguće postaviti kranju dijagnozu

Kardiolog ima mogućnost da u nekim slučajevima, postaviti krajnju dijagnozu posle ultrazvuka srca.

– Apsolutno je moguće postaviti krajnju dijagnozu posle ultrazvuka srca, ali uvek se radi o kombinaciji raznih tehnika i pregleda, gde ultrazvuk srca zauzima vrlo važno mesto, na primer u slučaju izliva u srčanoj kesi, tumora, raslojavanja zidova krvnog suda – kaže dr Agbaba.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Pane Čegar
15:43, 03. 10. 2022.
Odgovori

Čitajući komentere Dr Nikole Agbabe o kardiovaskularnim pitanjima i metodama utvrđivanja problema, svaka čast Doktoru Agbabi na jednostavnom objašnjavanju potencijalnim pacijentima, na razumljivom ukazu na potrebne preglede i sprečavanje većih posledica srčanih problema.
Dr Agbaba je takav i u neposrednom kontektu s pacijentima, od kojih sam i ja jedan od mnogobrojnih.
Ovakvi lekarski tekstovi su korisni za obolele pacijente i potencijalna obolenja, a rad i ordinacija Dr Agbabe za svaku pohvalu.

Anka Kangrga
21:15, 03. 10. 2022.
Odgovori

Svaka čast Dr Nikoli Agbabi, koristno pročitati, jasno i uputno napisano, za pomoć u rešavanju kardiovaskularnih zdravstvrnih problema.

Snezana Stoiljkovic
21:51, 03. 10. 2022.
Odgovori

Najbolji lekar i covek hvalaVam za sve

Veselin
20:56, 11. 10. 2022.
Odgovori

A šta sa nama atipičnim,radio Ekg,ultrazvuk,holter,nikakvih bolova sem blage nemoći i završim sa tri stenta,još mi pri ugradnji hirurg kaže da bolje arterije nije video….Jedino ako su arterije preživele spazam jer sam izraziti paničar na zdravstveno stanje…ni pišač ni alkoholičar,obavezne šetnje,jedino me 30 godina prati extrasistola i od nje me panika ubija…vaše kolege kažu ništa to nije,to je normalno,ali eto meni nije…i nikada pri umerenom fizičkom radu nego ponekad u mirovanju i kada ritam srca pređe 100 otkucaja u minuti….

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo