Naslovna / Zdravlje

Statini snižavaju holesterol i štite od moždanog udara, šta je bitno da znamo ako koristimo ovaj lek

Priredio/la: D. T.|13:30 - 18. 12. 2022.

Dugotrajna upotreba statina i to u periodu dužem od 5 godina u velikoj meri smanjuje rizik od moždanog udara, tvrde danski naučnici

statini Statini pomažu telu da se izbori sa upalnim procesima i da poboljšaju funkciju ćelija koje oblažu arterijske zidove Foto: Shutterstock

Statini su lekovi za snižavanje visokog holesterola, a najnovija istraživanja tvrde da dugotrajna upotreba ovih lekova može u bitnoj meri da smanji rizik od hemoragijskog moždanog udara, koji u najtežim slučajevima može dovesti do smrtnog ishoda ili invaliditeta. Novo istraživanje pokazalo je da pacijenti kojima su prepisani statini imaju manji rizik od hemoragijskog moždanog udara, poremećaja krvotoka u tkivu mozga.

Brza reakcija sprečava komplikacije moždanog udara

Moždani udar nastaje usled prekida dotoka cirkulacije u pojedine regione mozga, zbog zapušenja ili pucanja krvnog suda. Tkivo mozga ne dobija dovoljne količine krvi i kiseonika i dolazi do odumiranja. Moždani udar je uglavnom posledica krvnog ugruška koji sprečava protok kiseonika do mozga, a jedan manji deo moždanih udara je hemoragijski moždani udar koji je posledica rupture (prskanja, pucanja) krvnog suda.

U slučaju moždanog udara brzina reakcije je ključna za dobar ishod. Čak i kada primetite da neko ima nejasne simptome moždanog udara pozovite hitnu pomoć,  kaže neurohirurg dr Sandra Narayanan sa Pacific Neuroscience Institute.

– Brz dolazak u najbližu bolnicu povećava šanse za brzu trijažu i davanje terapije koja spašava živote – ističe dr Narayanan. Doktorka objašnjava da je hemoragijski moždani udar, uglavnom praćen simptomima najteže glavobolje u životu, povraćanjem, letargijom, gubitkom svesti, ukočenošću vrata.

Statini sinižavaju „loš holesterol“

Veliki broj pacijenata koristi statine kao terapiju kod kardiovaskularnih bolesti. Statini su lekovi koji se najčešće koriste za snižavanje holesterola, posebno lipoproteina niske gustine (LDL). Statini usporavaju napredovanje ateroskleroze i bolesti koronarnih arterija i smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara.

Ovi lekovi mogu da pomognu telu da se izbori sa upalnim procesima i da poboljšaju funkciju ćelija koje oblažu arterijske zidove. Dosadašnja istraživanja su pokazala da statini mogu sprečiti stvaranje krvnih ugrušaka koji dovode do ishemijskog moždanog udara, dok je delovanje statina na smanje rizika od hemoragijskog moždanog bilo manje ubedljivo.

– Uvek se isticalo da statini pomažu u prevenciji ishemijskog moždanog udara, posebno prvog moždanog udara. Međutim, neke prethodne studije navodile su da statini mogu biti od male pomoći, ako postoji rizik od hemoragijskog moždanog udara –  rekao je istraživač dr Richard Francis iz The Stroke Association.

Kako deluju statini kada se koriste duže od 5 godina?

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Neurology, koje je predvodio prof. dr David Gaist, iz Odense University Hospital u Danskoj, pokazalo je da statini mogu u značajnoj meri umanjiti rizik i od hemoragijskog moždanog udara. Ističe se čak da zaštitna moć statina jača tokom dugotrajne upotrebe ovih lekova.

Istraživanje naglašava  manju verovatnoću od krvarenja u mozgu kod pacijenata koji piju statine. Zanimljivo je da dugotrajna upotreba statina i to u periodu dužem od 5 godina, kako tvrde danski naučnici, u velikoj meri smanjuje rizik od moždanog udara i to za do 33 odsto u predelu moždane kore gde su smešteni režnjevi i  38 odsto u oblasti bez režnjeva.

Bitno je kontrolisati vrednosti enzima jetre i šećer

Dr Narayanan koja nije bila uključen u ovu studiju navodi da je ovaj efekat bio najuočljiviji kod pacijenata koji su uzimali statine, duže od 5 godina. Smatra se da je pozitivan efekat i posledica manjeg rizika od ateroskleroze, što sve potvrđuje kako navode ovi stručnjaci, da je statin siguran lek i na duže staze.

Doktori, ipak, naglašavaju da se statini primenjuju uz redovan lekarski nadzor. Statini mogu podići vrednosti enzima jetre i izazvati bolove u mišićima, kod jednog malog broja pacijenata. Stručnjaci zato savetuju da se vrednosti transaminaze, enzima jetre, proveravaju posle tri meseca od započinjanja terapije. Moguće je da nivo šećera u krvi poraste na početku terapije, pa je bitno redovno kontrolisati i vrednosti šećera kod pacijenata koji su predijabetičari i dijabetičari.

Navodi se, ipak, da je potrebno uraditi što više istraživanja u kojima bi učestvovale velike grupe ispitanika pre nego što se donesu relevantni zaključci. Ova studija je bila ograničena na populaciju Danske.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo