Naslovna / Zdravlje

Kada se radi i šta otkriva CEA test ili karcinoembrionalni antigen

Priredio/la: I. V. |15:30 - 03. 06. 2023.

Karcinoembrionalni antigen je specifičan protein krvi s kojim se rađamo, a kako starimo on je sve niži i niži. Visoke vrednosti ovog proteina koriste se za analizu kod određene grupe pacijenata kako bi se potvrdila i pratila bolest, kao i efikasnost lečenja

cea test CEA test smatra se jednim od prvih klinički korišćenih tumor markera Foto: Shutterstock

CEA test meri karcinoembrionalni antigen, specifičan protein krvi. Ljudi se obično rađaju sa visokim nivoima ovog proteina, ali se on s godinama smanjuje i kako ljudi stare CEA je sve niži i niži. Međutim, neke vrste karcinoma mogu da povećaju ovaj protein i to je jedan od razloga zašto se CEA test koristi tokom lečenja obolelih od karcinoma, ali i kako bi se videlo da li tretman uopšte deluje na nekog pojedinca.

Šta je CEA test?

CEA test ili test karcinoembrionalnog antigena meri specifičan glikoprotein u krvi koji se zove CEA – protein sa mnogo šećera koji mu dodaju normalne ili kancerogene ćelije. Naučnici su prvi put otkrili CEA test 1968. godine kada su izolovali ekstrakte jetre metastazirane kolorektalnim karcinomom i takođe iz normalnog fetalnog digestivnog trakta. Karcinoembrionski antigen CEA je složeni glikoprotein koji je povezan sa plazma membranom tumorskih ćelija odakle može da se otpušta u krv.

CEA je prvi put prepoznat kod bolesnika s karcinomom debelog creva, ali abnormalno povećan nivo CEA proteina u krvi može da se registruje i u slučaju drugih karcinoma kao što su melanom, limfom, karcinom pankreasa, rak želuca, raka grlića materice, karcinoma bubrega, raka štitne žlezde, raka jetre, karcinoma jajnika, raka pluća, raka dojke… Istina je da se najčešće koristi u dijagnostici debelog creva, posebno kada je u pitanju metastatska bolest.

Za koju vrstu karcinoma se radi CEA test?

Stručnjaci navode da CEA test ne mora nužno da pokaže da neka osoba ima rak i zbog toga se ne koristi za skrining na karcinom. Umesto toga, trebalo bi da se koristi kod ljudi kojima je ranije dijagnostikovana određena vrsta tumora, a najčešće kolorektalni rak. CEA test, zajedno sa drugim testovima, koristi se za dijagnostiku i lečenje, ali za praćenje razvoja niza karcinoma, pre svega raka bešike, karcinoma dojke, raka pluća, raka jajnika i tumora štitne žlezde. Koristi se i za praćenje odgovora organizma na lečenje uključujući relapse i traženje mogućih recidiva. Ali, ovaj test se ne koristi izolovano, nije dovoljno uradi samo ovu analizu, već se njegovi rezultati kombinuju sa fizičkim pregledom i neophodnim snimanjima.

Jedan od prvih kliničkih tumorskih markera

CEA test smatra se jednim od prvih klinički korišćenih tumor markera ili tumorskih antigena. Tumor markeri su supstance koje neke ćelije raka proizvode i povremeno izlučuju u telesne tečnosti. Zdrave ćelije takođe mogu da stvaraju tumorske markere u veoma niskim nivoima. Mnogi zdravi ljudi, na primer, imaju „normalan“ nivo tumorskih tvoraca.

Kada je potrebno uraditi CEA test?

Lekari ne koriste CEA testove za dijagnozu raka, ali ove analize mogu da pokažu važne informacije ako je već poznato da neka osoba ima rak. Zdravstveni radnik može da koristi CEA test za:

  • Proveru da li je rak porastao ili se proširio (metastazirao) na druge delove tela
  • Procenu koliko dobro lečenje raka funkcioniše
  • Nakon dijagnoze kako bi pomogao u vođenju plana lečenja (osnovno testiranje)
  • Tokom lečenja raka, kako bi se videlo koliko dobro funkcionišu tretmani kao što su hemoterapija, imunoterapija ili terapija zračenjem
  • Nakon završetka lečenja karcinoma kako bi se proverilo da li se rak vratio
  • Nakon postavljanja dijagnoze, pre lečenja i/ili operacije. Lekar zatim testira pacijenta na svakih mesec dana do tri meseca tokom aktivnog lečenja. Ali, porast nivoa CEA četiri do šest nedelja nakon početka terapije ne znači nužno neuspeh lečenja ili recidiv. U remisiji, će možda biti potrebni redovni CEA testovi kako bi se pratili mogući recidivi.

Kako se radi karcinoembrionalni antigen test?

CEA test je obično test krvi. Tokom testa uzima se mali uzorak krvi iz jedne od vena. Krv se dalje analizira kako bi se proverio nivo proteina u krvi. Osim krvi, analiza može da se radi i iz telesnih tečnosti:

  • iz trbušnog zida (peritonealna tečnost)
  • iz grudnog koša (pleuralna tečnost)
  • iz kičmene moždine (cerebrospinalna tečnost ili CSF).

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo