Naslovna / Ishrana

Zašto nezdrava brza hrana stvara toliku zavisnost

Priredio/la: S.St.M.|11:00 - 23. 06. 2025.

Svako s vremena na vreme uživa u čokoladici! Ali zašto je nezdravoj hrani i tim slatkim grickalicama tako teško odoleti

zavisnost od nezdrave hrane Proizvođači nezdrave hrane troše mnogo novca da bi hrana izazvala što je moguće veću zavisnost i da bi dostigli „tačku blaženstva” Foto Shutterstock

Na neki način, to je jednostavno – nezdrava brza hrana je ukusna zbog tri hranljive materije: šećera, soli i masti. Ovo su tri glavne stvari koje utiču na našu „hedonističku glad”. Hedonistička glad je želja za jelom kada zapravo nismo gladni, u osnovi ideja da „desert ide u poseban stomak”.

Želja za slatkom hranom i hedonistička glad

Našu želju za slatkom hranom možemo pratiti još od prvih ljudi! Naučili su da je prirodno slatka hrana retko otrovna i bezbedna za jelo. Međutim, pronalaženje ovih energetski bogatih i slatkih namirnica bilo je prilično retko, tako da nas je naš hedonistički sistem podsticao da nastavimo da jedemo, sprečavajući nas da gladujemo.

Ove energetski bogate namirnice više nisu retke i umesto da nas sprečavaju da gladujemo, hedonistička glad proučava se kao jedan od najvećih pokretača gojaznosti. Moderno društvo prepuno je lako dostupne, visoko prerađene hrane koju nas naši mozgovi, željni zadovoljstva, teraju da jedemo.

Kako proizvođači hrane stvaraju zavisnost od hrane

Proizvođači nezdrave hrane zarađuju novac tako što osiguravaju da kupimo što je moguće više njihovih proizvoda. To rade tako što troše mnogo novca da bi hrana izazvala što je moguće veću zavisnost i da bi dostigli nešto što se zove „tačka blaženstva”.

„Tačka blaženstva” je količina šećera, soli ili masti koju ljudi smatraju najukusnijom. Većina hrane koju jedemo postaje manje ukusna ili prijatna kako vreme prolazi. Ukus nam dosadi i naš mozak od nje prestaje da dobija toliko zadovoljstva. Hrana koja je pažljivo napravljena da bi dostigla „tačku blaženstva” ima sposobnost da nadjača prirodne signale mozga koji nam govore da prestanemo i teraju nas da se vraćamo po još.

„Tačka blaženstva” funkcioniše tako što oslobađa dopamin u mozak. Dopamin ili„hormon sreće” naš mozak može osloboditi tokom seksa, korišćenja društvenih medija, kupovine i ukusne hrane. Kada jedemo visoko prerađenu brzu hranu, ona oslobađa dopamin u našem mozgu, čineći je sve neodoljivijom.

Kako da se odupremo žudnji za brzom hranom

Ne treba da demonizujemo ili da bilo koju hranu smatramo potpuno zabranjenom. To nije zdravo i definitivno je manje zabavno. Ali postoje neke stvari koje mogu da nam pomognu da smanjimo količinu nezdrave hrane koju jedemo.

1. Pokušajte da razumete svoje žudnje

Umesto da pokušavate da ignorišete svoje žudnje, budite radoznali i prepoznajte kako se osećate kada žudite ili jedete određenu hranu.

Znanje je moć, a razumevanje šta se dešava kada jedemo brzu hranu pomaže vam da se povučete i postanete manje zainteresovani za ovu naviku. Sledeći put kada budete poželeli nezdravu hranu, pokušajte da shvatite šta se dešava, na primer kako se osećate, koje je doba dana i druge stvari koje bi mogle da se dešavaju. Na primer, ako žudite za nezdravom hranom kada ste pod stresom ili tužni, možda će vam pomoći neki drugi načini da se oslobodite emocionalne napetosti. Šetnja, muzika ili pisanje dnevnika odlični su protiv stresa.

2. Pokušajte da jedete uravnoteženije obroke

Konzumiranje uravnoteženih obroka koji nam pomažu da se osećamo zadovoljno i siti dugo vremena, pomaže u smanjenju žudnje za nezdravom brzom hranom između obroka.

U svoje obroke unesite:

  • sveže povrće
  • neprerađeno meso ili ribu
  • integralne ugljene hidrate poput smeđeg pirinča

3. Budite ljubazni prema sebi

Ako sebi prebacujete i sebe sabotirate to nije dobro za vaše samopoštovanje, što je zaista važno kada pokušavate da prekinete neku naviku.

Teško je biti ljubazan prema sebi, ali nam je mnogo lakše da u tome uspemo kada to činimo. To ne znači samo izbegavanje negativnog razgovora sa samim sobom, već i odvajanje vremena za one stvari zbog kojih se osećate sjajno, poput vežbanja ili susreta sa prijateljima.

Zapamtite, ta jedna poslastica nije smak sveta i ne bi trebalo da znači da odustanete, Doslednost je ono što stvara promenu, a ne savršenstvo.

4. Prvo jedite hranu sa velikom količinom vode

Hrana sa visokim sadržajem vode odlična je ako volite da se osećate sito, ali i pokušavate da jedete hranljive namirnice. Neke namirnice bogate vodom uključuju maline, celer, krastavac, dinju, lubenicu, brokoli i jagode. Pored visokog sadržaja vode, prepuni su vitamina i minerala, a često i vlakana. Zato održavajte svoj probavni sistem u dobrom stanju.

5. Kvalitetan san

Pobrinite se da dovoljno spavate, jer je to važno za većinu aspekata naših života. Međutim, san se često zanemaruje kada razmišljamo o žudnji za hranom.

Istraživanje je pokazalo da osećamo veću glad kada nismo dovoljno spavali. Povrh svega, kada smo umorni, veća je verovatnoća da žudimo za hranom i jedemo nezdravu energetski bogatu hranu, punu šećera i masti.

Dovoljno sna zaista može pomoći u smanjenju rizika od žudnje za nezdravom brzom hranom.

6. Daleko od očiju, daleko od srca

Mnogo je lakše jesti zdravo kada u kući ne držimo nezdravu brzu hranu u kući. Za mnoge ljude, dodatna prepreka da moraju da izađu iz kuće da bi kupili kesicu čipsa koja im se toliko jede, dobar je način da se smanji količina nezdrave hrane koju jedete.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo