Obim struka i metabolički sindrom kontrolišu se uz ovih 6 vrsta povrća i uravnoteženom ishranom
Ukoliko se ne kontroliše, ovaj sindrom otvara put ka razvoju dijabetesa tipa 2, bolesti srca i krvnih sudova
Metabolički sindrom je skup poremećaja koji se povezuje sa vidljivim simptomima, kao što je povećanje telesne mase, posebno u predelu struka. Pacijenti često imaju i povišen krvni pritisak, viši nivo ukupnog holesterola, smanjen "dobar" HDL holesterol, povišene trigliceride i smanjenu osetljivost na insulin. Ukoliko se ne kontroliše, ovaj sindrom otvara put ka razvoju dijabetesa tipa 2, bolesti srca i krvnih sudova.
Uravnotežena ishrana, uključujući sledećih šest vrsta povrća, može pomoći u borbi protiv metaboličkog sindroma. Ovo povrće, uz zdrave životne navike i balansiranu ishranu, pomaže u regulaciji nivoa šećera u krvi i holesterola.
Brokoli
Zeleni brokoli sadrži malo kalorija, a bogat je hranljivim materijama, poput sulforafana – jedinjenja sa snažnim antimikrobnim i protivupalnim svojstvima. Pojedina istraživanja na životinjama pokazuju da brokoli može poboljšati osetljivost na insulin. Stručnjaci ističu da je ovo svojstvo potrebno dodatno potvrditi i istraživanjima na ljudima. Preporučuje se konzumacija brokolija kuvanog na pari, kao prilog ili dodatak salatama. Sirovi brokoli može se koristiti i u varivima.
Artičoke
Ovo povrće još uvek nije dovoljno zastupljeno u Srbiji, iako su artičoke bogate manganom – mineralom važnim za metabolizam glukoze i ugljenih hidrata. Takođe sadrže kalijum, koji pomaže u održavanju zdravog krvnog pritiska.
Spanać
Spanać je redovan deo zdrave ishrane. Jedna šolja spanaća sadrži 245 mg kalcijuma, 6 mg gvožđa i 840 mg kalijuma. Bitno je pravilno ga skladištiti i dobro oprati pre upotrebe. Najbolje ga je pripremati kuvanjem na pari. Mladi sirov spanać je odličan sastojak salata. Preporučuje se odstranjivanje drški, jer sadrže oksalnu kiselinu, koja može doprineti stvaranju bubrežnih kamenaca, posebno u kombinaciji sa kalcijumom iz urina.
Kupus
Metabolički sindrom se povezuje sa oksidativnim stresom, koji povećava rizik od razvoja hroničnih bolesti. Kupus je bogat vitaminom C, poznatim antioksidansom koji štiti organizam od oksidativnih oštećenja. Osim toga, sadrži dosta vlakana koja doprinose kontroli nivoa šećera u krvi i produžavaju osećaj sitosti.
Ljute paprike
Ljute paprike sadrže kapsaicin – jedinjenje koje im daje ljutinu. Kapsaicin povećava nivo HDL ("dobrog") holesterola i može smanjiti rizik od hroničnih bolesti, uključujući dijabetes i hipertenziju.
Kelj
Kelj, povrće iz porodice kupusnjača, bogat je vitaminom C, koji pomaže u borbi protiv oksidativnog stresa. Nagli skokovi šećera u krvi, česti kod osoba sa metaboličkim sindromom, mogu se ublažiti zahvaljujući vlaknima iz kelja.
Prema rečima dijetetičarke Catherine Gervacio, kelj, osim vlakana i vitamina C, sadrži i značajne količine vitamina K, koji učestvuje u smanjenju upalnih procesa, čestih kod osoba sa ovim sindromom. Neka istraživanja povezuju vitamin K i sa boljom osetljivošću na insulin.
Šta je metabolički sindrom?
U osnovi metaboličkog sindroma je insulinska rezistencija – stanje koje povećava rizik od dijabetesa, bolesti srca i drugih zdravstvenih problema. Sindrom je sve zastupljeniji u razvijenim zemljama, ali se može prevenirati zdravim životnim navikama: redovnom fizičkom aktivnošću, održavanjem zdrave telesne mase i ishranom bogatom hranljivim materijama.
Kako povrće pomaže?
Povrće je, zajedno sa voćem, glavni izvor antioksidanata i polifenola koji doprinose boljoj kontroli nivoa insulina. Ujedno sadrži malo natrijuma i zasićenih masti, čime se smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Bogato je mineralima, vitaminima i vlaknima koji pomažu u regulaciji šećera i jačaju imuni sistem.
Dijetetičar Derek Lipton ističe da je svako povrće korisno, ali da je raznovrsnost ključ za adekvatan unos svih potrebnih hranljivih materija.
Kako se još leči metabolički sindrom?
Kvalitetan san je temelj zdravlja. Osobe koje spavaju manje od sedam sati dnevno češće imaju izraženije simptome metaboličkog sindroma. Preporučuje se 7–9 sati sna svake noći.
Takođe je važno obratiti pažnju na veličinu porcija, birati kvalitetne namirnice. Da biste smanjili rizik od dijabetesa tipa 2, unosite umerene količine ugljenih hidrata po obroku (30–60 grama), kao i maksimalno 5–6 odsto kalorija iz zasićenih masti.
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.