Naslovna / Prirodna medicina

Koji med treba uzimati ako smo malokrvni ili imamo problem sa želucem, preporučuje dr Rodoljub Živadinović

Piše: Danijela Tadić |8:47 - 23. 12. 2021.

Jedna kašika bagremovog meda, uzeta sat vremena pre spavanja, smanjuje nivo šećera u krvi za 6 odsto posle dve nedelje

med lekovitost Dr Rodoljub Živadinović: Med proizveden u poslednje dve godine ima najveće zdravstvene efekte Foto: Lična arhiva/ Shutterstock

Med je jedno od najboljih sredstava za jačanje imuniteta, moćno deluje protiv infekcija i prehlada ima antioksidantivna dejstava, omogućava razvoj korisnih bakterija u crevima. Osobe koje su zagazile i u desetu deceniju života, skoro po pravilu započinjale su dan kašičicom meda. Medom se može regulisati gastritis, povišen nivo šećera u krvi, veruje se da utiče i na aterosklerozu, pa i da može dobro da deluje na lečenje raka. 

Med je hrana i lek

Med je specifičan proizvod u kojem nema dodataka ni jedne druge supstance – on je i hrana i lek. Ljudi ga koriste u ishrani od praistorije, ali još uvek u medu postoje materije koje nauka nije otkrila. Jedna kašičica meda sadrži oko 21 kaloriju, a sastoji se uglavnom od voćnog šećera, fruktoze, glukoze i nešto manje maltoze i bogat je složenim ugljenim hidratima.

-Med ne može biti zdrav, jer ne postoji bolestan med, može biti samo zdravstveno ispravan, a to je onaj proizvod koji se adekvatno izvadi iz košnice i pravilno skladišti. Svaki med ima skoro ista biološka svojstva. Pre svega, med obezbeđuje ishranu bogatu vrednim biološki aktivnim materijama koje ne možete naći ni u jednoj drugoj hrani. Medom mogu značajno da umanje gastrične tegobe, bez obzira na to da li je njihov uzrok višak ili manjak kiseline. Preporučuje se i dijabetičarima, smatra se da može da reguliše i nivo holesterola, triglicerida – kaže za portal eKlinika predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije i direktor Doma zdravlja u Aleksincu epidemiolog dr Rodoljub Živadinović.

Dovoljna je jedna kašičica meda dnevno

Brojni enzimi koje pčele ugrađuju u med, pokazuju blagotvorno delovanje na ljudski organizam. Nauka je dokazala da ti enzimi pozitivno utiču na mehanizme koji čine okosnicu našeg imunskog sistema, priča dr Živadnović.

-Med obiluje sastojcima biljnog porekla koji pristižu putem nektara, medljike ili medne rose. Flavonoidi su veoma važni za biološki efekat meda na ljudski organizam. Farmaceuti su pokušali da flavonoide smeste u kapsule i prodaju ih, ali efekat koji se time postiže, tek je deo onoga što se dobija kada se redovno koriste pčelinji proizvodi, makar i u najmanjim količinama, od samo jedne kašičice njihovih mešavina dnevno – navodi dr Živadinović.

Med sanira rane kojima ne pomaže ni jedan antibiotik

Svaki med ima skoro ista biološka svojstva, s tim što pojedine vrste meda imaju nešto više nekih sastojaka, pa se više preporučuju kao terapija kod nekih bolesti. Apiterapija je grana komplementarne medicine koja koristi pčelinje proizvode, za prevenciju i lečenje mnogih bolesti.

– To je ogromna oblast, sve više pokrivena naučnim istraživanjima. Najveći uspesi apiterapije su u saniranju rana, inficiranim bakterijama otpornim na sve antibiotike. Med je tu neprikosnoven, ali taj med se prethodno mora izložiti gama zračenju, kako bi se eliminisale sve eventualne spore botulizma, kojih ima na svakom poljoprivrednom proizvodu, od krompira, zelene salate i šargarepe, pa do meda, iako u njemu još najmanje – objašnjava dr Živadinović.

Kako medom umanjiti gastritične tegobe?

Matična mleč, takođe, postiže izvanredan uticaj na bolji imunski odgovor na infekcije, zahvaljujući aktivnim proteinima matičnog mleča. Med umanje  i gastrične tegobe,naglašava dr Živadinović.

– Naučnici su utvrdili, da ako 50 g meda rastvorite u 100 ml tople vode (do 45 stepeni) i popijete, nivo kiselosti u želucu opada kod tri četvrtine bolesnika, ako je voda hladna (do 15 stepeni) onda kiselost raste kod isto tri četvrtine obolelih. Jedna kašika bagremovog meda (20-25 g), uzeta sat vremena pre spavanja, smanjuje nivo šećera u krvi za 6 odsto posle 15 dana. Med donekle smanjuje i nivo holesterola za 7 odsto, triglicerida, kao i LDL (loš holesterol) za 1 odsto, s tim da povećava korisni holesterol, HDL za 2 odsto, sve ovo je potvrdila nauka. Možda su to male vrednosti, ali nađite drugu hranu koja ima sve ove korisne efekte – ističe u razgovoru za eKlinika portal dr Rodoljub Živadinović.

Medom protiv kancerogenih materija i zarazne žutice

Dr Živadinović navodi i da je utvrđena statistički značajna zavisnost antioksidativne aktivnosti meda, sadržaja polifenola u medu i in vitro oksidacije lipoproteina u serumu ljudi.

– Oksidativna izmena lipoproteina važan je faktor u nastanku arterioskleroze. Nauka, takođe, kaže da redovno konzumiranje meda povećava antioksidativnu moć ljudske plazme. U eksperimentima na životinjama, već je pokazan antimutageni i antitumorski efekat meda. Nauka je dokazala i da ako, meso pre pečenja ili roštiljanja, premažete medom, odnosno sosom koji sadrži med, neće doći do stvaranja kancerogenih heterocikličnih amina, koji se inače stvaraju tamo gde meso „zagori“. Naučno je utvrđen i pozitivni efekat meda od uljane repice ili deteline, na bolesnike obolele od zarazne žutice (hepatitis A), jer dolazi do smanjenja stvaranja ALT od 9 do 13 puta, a bilirubina od 2,1 do 2,6 puta – precizira dr Živadinović.

Bilo koja vrsta meda je dobra

U odnosu na neke bolesti, preporučuju se pojedine vrste meda, ali doktor Živadinović ipak napominje da su efekti upotrebe meda veoma slični i da se uglavnom radi o nijansama.
– Onima koji imaju problema sa želucem preporučuje se blagi neutralni bagremov med, malokrvnim osobama se savetuju tamnije vrste meda, jer imaju više minerala u sebi. Ako želite med sa dosta polena odnosno proteina, izaberite suncokretov med, a on je i jedan od medova sa najvećom antioksidativnom aktivnošću. Ali sve je to manje bitno, minerale imate i u jabukama i drugom voću, ono što ima samo u medu i nigde više, je ono što pčela ugrađuje u njega, i to je najvrednije – ističe doktor Rodoljub Živadinović.

Ko ne sme da koristi med?

Napominje se da spoljna upotreba meda, u vidu obloga, maski u kozmetici, može dovesti do alergijskih reakcija. Smatra se da dijabetičari ne mogu da konzumiraju  med. Svi stručnjaci su jedoglasni u oceni da med ne smeju da koriste osobe koje su alergične na med, ili polen biljaka sa kojih je skupljan med i deca mlađa od jedne godine.

-Ne postoji skoro nijedna materija na koju neko nije alergičan. Beleži se i alergija na vodu. Svakako da treba ustanoviti da li je neko alergičan na med, ili neki drugi pčelinji proizvod. Ima raznih vrsta alergija. U Savezu pčelarskih organizacija Srbije imamo pčelarku, koja je teško alergična na pčelinji otrov, ali je njena ljubav prema pčelama pobedila, jer je ona jedna od naših najpoznatijih i najuspešnijih pčelarki. Što se tiče alergije na pčelinje proizvode, ona je relativno retka, najčešća je alergija na propolis. S druge strane, matični mleč, ima antialergijska svojstva, pa pacijenti koji počinju terapiju pčelinjim otrovom, uzimaju matični mleč, nekoliko nedelja pre početka tretmana, kako bi umanjili moguće alergijske reakcije – kaže dr Živadinović.

Inhalacija propolisom može pomoći i kod virusnih i kod bakterijskih upala pluća. Propolis ima jako antizapaljensko delovanje, što posebno pomaže kod bronhijalne astme i alergija, tvrdi dokotor i dodaje da se propolis čak preporučuje i za smanjenje učestalosti astmatičnih napada. Matični mleč proređuje astmatične napade, stišava kašalj i smanjuje stvaranje sputuma i iskašljavanje – kaže doktor Živadinović.

Med i dijabetes i lekovi za sprečavanje koagulacije

Postoji još dosta nedoumica kada je u pitanju upotreba meda kod osoba koje pate od dijabetesa. Sve više stručnjaka ističe da oboleli od dijabetesa mogu da koriste med. Dr Živadinović objašnjava, da neka istraživanja ukazuju da med može da reguliše šećer.

– Praksa pokazuje da kod dijabetesa, pacijenata koji su na lekovima (ne primaju insulin) upotreba meda daje rezultate. S tim, što pacijenti sa dijabetesom moraju da paze na dnevni unos kalorija, pa da kalorijsku vrednost neke druge hrane, samo zamene istom količinom kalorija u kašičici meda. Moram da naglasim, da se ovo može primenjivati samo pod kontrolom lekara, odnosno u državama gde je apiterapija odobrena kao metoda lečenja – ističe dr Rodoljub Živadinović.

Nauka je utvrdila da i matična mleč i propolis sadrže sličnu supstancu insulinu i snižavaju nivo šećera u krvi. Propolis ovaj efekat pruža i kod insulin zavisnog i insulin nezavisnog dijabetesa. Otkriven je i mehanizam delovanja propolisa, odnosno flavonoida iz njega, kod dijabetesa.

-Propolis sprečava akumulaciju L-sorbitola inhibicijom aldoza-reduktaze, enzima koji katalizuje redukciju D-glukoze do sorbitola, čijom akumulacijom nastaju patološke promene vezane za dijabetes. Flavonoidi iz propolisa i meda u određenoj meri, takođe, inhibišu apsorpciju glukoze u crevima i reapsorpciju u bubrezima. Upotrebom propolisa se, kako tvrde neka naučna istraživanja, čak može smanjiti dnevna doza insulina. Savet je, ipak, da se sve sprovodivi pod odobrenjem i kontrolom lekara – priča za portal eKlinika dr Rodoljub Živadinović.

Kod svih pčelinjih proizvoda, a naročito pri upotrebi propolisa, treba biti oprezan ukoliko koristite lekove za dijabetes, jer može doći do sinergije njihovog dejstva.
– Propolis, takođe, ima jako delovanje na sprečavanje agregacije trombocita, pa treba biti oprezan ako pijete lekove za sprečavanje koagulacije. Sa druge strane, redovno konzumiranje propolisa sigurno može pomoći kod covid 19 – dodaje doktor.

Propolis u terapiji karcinoma

Osobe sa karcinomom, nikako ne bi smele da koriste polenov prah, kaže dr Živadinović i dodaje da je propolis, ipak, odličan kod svih karcinoma i da se čak u nekim zemljama sveta poropolis koristi kao terapija obolelih od karcinoma.

– Ima mnogo dokazanih efekata, koji se odnose na suzbijanje deljenja karcinogenih ćelija i dalji rast tumora. Postoji još jedan značajan efekat na suzbijanje rasta tumora, a to je što propolis sprečava stvaranje novih krvnih sudova, tumor tako dobija manje hrane i samim tim bi trebalo sporije da raste. U Tokiju postoji, inače, posebna klinika za lečenje karcinoma propolisom. Lično sam upoznao vlasnika, inače lekara, koji kaže, da nikoga nije izlečio od karcinoma propolisom, ali je dobio iste efekte kao kod hemioterapije, ali bez sporednih negativnih efekata takvog lečenja. Naravno, sve se ovo može primenjivati samo u zemljama gde je apiterapija dozvoljena kao metoda lečenja – ističe dr Živadinović.

Kada med ima najveće efekte?

Kod konzumiranja meda najvažnije je da ga koristite kada je što svežiji. Med proizveden u poslednje dve godine ima najveće zdravstvene efekte, objašnjava dr Živadinović, iako se med može, kako dodaje, bezbedno čuvati i hiljadama godina.

Pokvariti se ne može, ali biološki efekti ipak, se vremenom umanjuju. Biološki aktivne materije se u njemu lagano, ali sigurno razgrađuju ako duže stoji. Obavezno čuvajte med daleko od svetlosti, jer ona razgrađuje enzime u medu. Kada kupujete med od pčelara sa tezgi, zamolite ih da vam daju teglu koja nije bila izložena svetlosti. Savet je da se koristi med u kristalu, jer on ima najbolja svojstva – poručuje čitaocima eKlinika portala dr Rodoljub Živadinović.

Kao objašnjava da se med može lako dekristalisati, tako što se tegla meda stavi u vodu zagrejanu  na najviše 45 stepeni. Čim se med otopi izvadite ga iz tople vode.

-Dobro je da se med dodaje u mlako mleko, jer iako mleko suzbija razvoj korisnih bakterija u crevima, kada mu se doda med, počnu da se razmnožavaju korisne bakterije. Posebno blagotvorna za crevnu floru jeste mešavina meda i svežeg nesušenog polena, koji se od sakupljanja na pčelinjaku i do mešanja sa medom čuva u zamrzivaču. Koristi se kristalisani med kako polen ne bi isplivao na površinu. Savet je da se odmah posle mešanja med drži u frižideru –  savetuje epidemiolog dr Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije i direktor Doma zdravlja u Aleksincu.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
rašo bre
16:22, 23. 12. 2021.
Odgovori

Auu isti Dačić.

Dragan Radenkovic
17:21, 23. 12. 2021.
Odgovori

Odlicna edukacija….

Zoran Ristic
22:31, 24. 12. 2021.
Odgovori

Svaka cast doktore !!!

Ines
14:11, 11. 01. 2022.
Odgovori

Odličan članak.
Hvala vam, E-klinika.

Zlatomir
20:06, 18. 01. 2022.
Odgovori

Dobra edukacija

Dejan
14:06, 19. 01. 2022.
Odgovori

Vrhunski tekst iz kojeg mladi a i mi stariji mozemo da naucimo dosta o pcelama, njihovom zivotu i slicno.Nazalost, mi kao civilizacija nismo bas dobronamerni prema prirodi, zivotinjskom i biljnom svetu pa cak i prema pcelama koje su jako bitne za nas zivot i napredak.Nadam se da cemo samo biti dovoljno pametni pa da najbolje ili sto kazu best of bee necemo u potpunosti upropastiti

Emil
18:45, 19. 01. 2022.
Odgovori

vise nego dobro

Mikica
15:16, 01. 02. 2022.
Odgovori

Bravo predsedniče, lepo korisno, poučno…

Slobodan Lazović
7:23, 25. 08. 2022.
Odgovori

Bravo Doktore za promociju meda od vrhunskog pčelara.Predlazem akoje moguće nas pcelar da se pusti u slobodnoj prodaji barem u ograničenom tiražu. Pozdrav.

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo