Kako može da se smanji rizik od demencije u seoskim područjima

Vreme čitanja: oko 4 min.

Demencija se često smatra neizbežnim delom starenja, ali, u stvari, skoro polovina slučajeva može da se spreči promenom svakodnevnih obrazaca ponašanja

Demencija se često smatra neizbežnim delom starenja, ali, u stvari, skoro polovina slučajeva može da se spreči promenom svakodnevnih obrazaca ponašanja Foto: Shutterstock

Demencija je vodeći uzrok smrti u Australiji, a rizik od demencije zavisi od načina života starijih ljudi, tvrde naučnici. Ipak, uprkos rasprostranjenosti demencije, malo se zna o tome da li su stanovnici ruralnih i regionalnih područja Australije skloniji razvoju ovog stanja nego njihovi gradski sugrađani. Sada, novi projekat University of South Australia pod nazivom „Re-ACTIVate“ sarađuje sa regionalnim zajednicama kako bi se utvrdilo da li su ljudi koji žive na selu podložniji demenciji i kako bi se razvile strategije prevencije prilagođene ruralnim područjima.

Način na koji stariji ljudi provode svoje vreme može da utiče na njihovu kogniciju i zapreminu mozga

Prva studija te vrste, „Re-ACTIVate“, proceniće modifikovane faktore rizika od demencije među starijim ljudima u ruralnim područjima, a zatim će zajedno kreirati praktičan komplet alata za prevenciju prilagođen potrebama ruralnih i regionalnih zajednica.

Nova studija se nadovezuje na značajno istraživanje UniSA's landmark ACTIVate koje je otkrilo da način na koji stariji ljudi provode svoje vreme može da utiče na njihovu kogniciju i zapreminu mozga. Vođa istraživanja i stručnjak za kognitivno starenje, profesorka Ashleigh Smith kaže da će studija direktno uporediti faktore rizika od demencije i zdravlje mozga između odraslih u ruralnim i urbanim područjima.

- Demencija se često smatra neizbežnim delom starenja, ali, u stvari, skoro polovina slučajeva može da se spreči promenom svakodnevnih obrazaca ponašanja. Znamo da postoji najmanje 14 modifikovanih faktora rizika za demenciju, koji uključuju stvari poput pušenja, ishrane, vežbanja i socijalne izolacije i imamo podatke o tome kako ovi faktori rizika utiču na ljude koji žive u australijskim gradovima - kaže prof. Smith.

Kako način života povećava rizik od demencije u ruralnim i regionalnim zajednicama

Profesorka Ashleigh Smith takođe ističe da se zna da se ljudi koji žive u ruralnim i udaljenim zajednicama suočavaju sa različitim izazovima, kao što su pristup zdravstvenim uslugama, kontinuitet nege, manje mesta za fizičku aktivnost i različite radne i društvene obrasce.

- Ovaj projekat će ispitati način života koji povećava rizik od demencije u ruralnim i regionalnim zajednicama, a zatim će sarađivati sa istim tim zajednicama na zajedničkom dizajniranju strategija rane prevencije - navodi prof. Smith.

Postoji kritična potreba za strategijom javnog zdravlja koja cilja rizik od demencije

Oko 425.000 Australijanaca živi sa demencijom, a predviđa se da će više od milion imati demenciju do 2065. godine.

Istraživač sa Britt Burton kaže da postoji kritična potreba za strategijom javnog zdravlja koja cilja rizik od demencije u ruralnoj i regionalnoj Australiji.

- Seoske i regionalne zajednice su jake, snalažljive i duboko povezane, imaju kvalitete koji ih čine divnim mestima za život i starenje. Ali, budući da su zdravstvene usluge često raspoređene na velike udaljenosti i mnogi mlađi ljudi sele se u gradove, zajednice mogu da ostanu sa manje podrške i mogućnosti. Znajući ovo, od vitalnog je značaja da sarađujemo sa ljudima iz sela kako bismo razvili strategije javnog zdravlja koje će posebno smanjiti rizik od demencije. Oni najbolje poznaju svoje zajednice i ključni su za stvaranje praktičnih rešenja koja će smanjiti rizik od demencije i održati procvat ruralnih i regionalnih područja – posebno za starije stanovnike koji žele da ostanu zdravi i aktivni - objašnjava Burton.

Projekat treba da osigura da ljudi koji žive na selu imaju iste mogućnosti da zaštite zdravlje svog mozga

Tokom narednih šest meseci, tim UniSA će sarađivati sa ruralnim zajednicama na mapiranju lokalnih usluga i zajedničkom dizajniranju ostvarivih i relevantnih strategija za prevenciju demencije. Konačni rezultat će biti komplet alata za prevenciju demencije – skup jednostavnih resursa koji će ljudima na selu pružiti znanje i podršku da smanje rizik i duže održe zdravlje mozga.

- Partnerstvom sa lokalnim stanovništvom, nadamo se da ćemo razviti odgovarajući, skalabilan i prilagođen komplet alata koji zaista odražava stvarnost ruralnih i regionalnih zajednica, a ne standardni pristup po principu „jedno te isto za sve“. Naš projekat se odnosi na ravnopravnost – osiguravanje da ljudi koji žive na selu imaju iste mogućnosti da zaštite zdravlje svog mozga kao i oni u gradu - naglašava profesorka Smith.

Stavljajući ruralne zajednice u centar rešenja, ovaj projekat bi mogao da pomogne u transformaciji prevencije demencije i poboljšanju ishoda za generacije koje dolaze. Tim trenutno traži učesnike starosti od 60 do 80 godina sa poluostrva Jork za studiju Re-ACTIVate i odrasle starije od 18 godina iz Port Linkolna i Berija (i okoline) za sesije zajedničkog dizajna, a za one koji žive u drugim oblastima se istražuje i onlajn opcija.