Može li srce da se oporavi posle godina sa viškom kilograma? Kardiolog otkriva šta se menja kada smršate
Gojaznost se više ne posmatra samo kao pitanje izgleda. Ona utiče na krvni pritisak, šećer, masnoće u krvi i procese koji ubrzavaju aterosklerozu. Ali šta se događa sa srcem kada izgubimo višak kilograma? Može li se šteta nastala tokom godina makar delimično popraviti i kako semaglutid i drugi savremeni lekovi za lečenje gojaznosti utiču na kardiovaskularni rizik?
O ovim pitanjima u novom ePodcastu razgovarali smo sa prof. dr Nemanjom Đenićem, interventnim kardiologom. Ceo razgovor pogledajte na eKlinika YouTube kanalu.
Gojaznost je bolest koja utiče na gotovo sve faktore rizika
Višak masnog tkiva povezan je sa hipertenzijom, poremećajem šećera i povišenim masnoćama u krvi, zbog čega njegovo smanjenje može istovremeno da utiče na više kardiovaskularnih rizika.
– Gojaznost smo godinama smatrali estetskim problemom, dok nismo shvatili da je ona zapravo bolest. Gojaznost utiče na sve ključne kardiovaskularne faktore rizika, zbog čega možemo reći da je ona kruna svih tradicionalnih faktora rizika. Ako utičete na gojaznost, utičete i na pojedinačne faktore rizika, pa će rizik od nastanka infarkta srca ili moždanog udara biti neuporedivo manji – objasnio je dr Nemanja Đenić.
Šta se događa u srcu tokom infarkta
Kada aterosklerotski plak pukne, može se stvoriti tromb koji zatvara krvni sud i ostavlja deo srčanog mišića bez krvi i kiseonika.
– Taj deo srca ostaje bez snage i kontraktilne funkcije, što se najčešće manifestuje bolom u grudima koji može da se širi u rame, levu ruku ili donju vilicu. Kod ljudi sa dijabetesom simptomi mogu biti atipični, poput osećaja da je neko seo na grudi, snažnog pritiska ili bola u podlaktici – rekao je dr Đenić.
Tokom akutnog infarkta može doći i do opasnog poremećaja električne aktivnosti srca, koji ponekad predstavlja neposredni uzrok iznenadnog srčanog zastoja.
– Srce je električni organ i poremećaj njegove električne aktivnosti može da izazove poremećaje ritma koji, nažalost, mogu biti fatalni. Više ljudi može umreti od tih električnih fenomena nego od same srčane slabosti. Upravo zato su važni defibrilatori na javnim mestima i ljudi obučeni da ih koriste, jer u trenutku nastanka fibrilacije mogu da spasu nečiji život – objasnio je dr Đenić.
Zašto je obim struka važan za zdravlje srca
Broj kilograma jeste važan, ali kardiolozima mnogo govori i mesto na kojem semasno tkivo nagomilava.
– Obim struka ima posebnu važnost zato što se odnosi na masti koje u medicini smatramo ključnim za nastanak ateroskleroze. To je visceralna mast, odnosno mast oko organa. Masna ćelija je hormonalno i metabolički veoma aktivna, pa masno tkivo praktično možemo posmatrati kao endokrinološki organ – objasnio je dr Đenić.
Da li lek protiv gojaznosti štiti srce samo zato što smanjuje kilograme
Velike kliničke studije pokazale su da semaglutid kod određenih osoba sa gojaznošću i postojećom kardiovaskularnom bolešću može da smanji rizik od velikih kardiovaskularnih događaja. Ipak, njegovi efekti ne objašnjavaju se samo manjim brojem kilograma.
– Gubitak težine jeste važan deo delovanja ovih lekova, ali nije jedini. Pored bolje kontrole tradicionalnih faktora rizika, postoje i drugi mehanizmi delovanja, uključujući uticaj na biohemijske procese i endotel, odnosno unutrašnji sloj krvnih sudova. Tako dobijamo udruženi benefit: gubitak težine, bolju kontrolu tradicionalnih faktora rizika i dodatne efekte terapije – rekao je dr Đenić.
Šta pacijenti prvo primećuju nakon početka terapije, da li se doze drugih lekova mogu smanjiti i mogu li se aterosklerotski plakovi povući, dr Đenić detaljno je objasnio u ePodcastu.
Za lečenje gojaznosti nikada nije kasno
Čak i kada osoba već ima aterosklerozu, oštećenje srca ili je preživela infarkt, to ne znači da je izgubila mogućnost da smanji budući rizik.
– Što je rizik veći, što je srce u lošijem stanju, ateroskleroza brža, godine i broj kilograma veći, to je samo razlog da žalimo što nismo ranije počeli, ali i da krenemo što pre. Osoba koja je doživela infarkt i ima gojaznost jedan je od najvećih kandidata za lečenje, jer svaki naredni neželjeni događaj nosi još veći rizik – istakao je dr Đenić.
Može li srce da se prilagodi velikom gubitku kilograma, zbog čega se nekada javlja preskakanje srca i da li se krvni sudovi mogu „očistiti“, saznajte u celom razgovoru sa prof. dr Nemanjom Đenićem na eKlinika YouTube kanalu.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.