Prema objašnjenju stručnjaka, osećaj konstantne hladnoće može da nam se desi zbog 10 mogućih uzroka Foto: Shutterstock
Osećaj hladnoće po ledenom zismkom danu nije ništa neuobičajeno, ali, kada osećamo hladnoću i drhtimo na temperaturi koja je uveliko u plusu, to je već zabrinjavajuća stvar. Prema objašnjenju stručnjaka, osećaj konstantne hladnoće može da nam se desi zbog 10 mogućih uzroka, a tu su i saveti kako možemo da kontrolišemo naš „pokvareni unutrašnji termostat“.
Niska telesna težina, definisana kao BMI, koji se kreće oko 20 kg ili manje može da bude uzrok osećaja hladnoće. Nizak BMI obično znači smanjen unos hrane, a štednja na kalorijama usporava metabolizam i tako se ne stvara dovoljno telesne toplote. Tada se mogu doživeti i drugi simptomi poput:
Osećaj stalne hladnoće može biti znak hipotireoze. To znači da štitna žlezda ne luči dovoljno hormona štitaste žlezde. Bez odgovarajućeg nivoa ovog hormona, naš metabolizam se usporava, sprečavajući generisanje odgovarajuće toplote. Znaci hipotireoze su:
Ako sumnjate na problem sa štitnom žlezdom, obratite se svom lekaru, koji može potvrditi dijagnozu analizom krvi i propisati odgovarajuću terapiju.
Nizak nivo gvožđa je jedan od najčešćih razloga za hronični osećaj hladnoće. Gvožđe pomaže crvenim krvnim zrncima da prenose kiseonik kroz naše telo, tako da ono može da proizvodi toplotu, a kada je njegov nivo nizak, taj proces je usporen. Gvožđe je takođe ključno jer njegov nedostatak može usporiti funkcionisanje štitne žlezde, što dovodi do hipotireoze. Simptomi niskog nivoa gvožđa su:
U zavisnosti od težine anemije može se preporučiti uzimanje suplemenata gvožđa, infuzija ili jednostavno povećavanje unosa hrane bogate gvožđem, kao što je crveno meso, lisnato povrće i jaja.
Ako su vam ruke i stopala ledeno hladni, onda možda imate problem sa cirkulacijom, koja sprečava krv da stigne do ekstremiteta. Jedan uobičajeni uzrok problema sa cirkulacijom je Rejnoova bolest (Raynaud’s phenomenon). Ovo stanje uzrokuje da se krvni sudovi u našim rukama i stopalima privremeno suze kada osete hladnoću. Drugi razlozi zbog kojih krv teško dolazi do naših udova su kardiovaskularne bolesti, koje uzrokuju da srce ne može efikasno da pumpa.
Ako jednostavno ne možete da se zagrejete, to bi mogao da bude signal da morate da pijete više vode. Čak 60 procenata tela odraslog čoveka čini voda, a voda pomaže u regulisanju telesne temperature. Ako ste adekvatno hidrirani, voda će „zarobiti“ toplotu i polako je oslobađati, održavajući telesnu temperaturu. Sa manje vode, naše telo je osetljivije na ekstremne temperature. Osim hladnoće, drugi simptomi dehidracije su:
Poželjno je piti najmanje 8 čaša vode dnevno. Naravno, posle vežbanja ili ako je letnja žega, unosite u sebe i veće količine tečnosti.
Nedostatak vitamina B12 može izazvati anemiju, a samim tim i osećaj hladnoće i drhtavice. Sledeći simptomi ukazuju da možda imate nedostatak vitamina B12:
Dok je nedostatak vitamina B12 redak u opštoj populaciji, uobičajen je među veganima ili vegetarijancima jer se ovaj hranljivi sastojak isključivo nalazi u životinjskim proizvodima. Potrebno je zbog toga uzimati suplemente ako ste na veganskom režimu ishrane.
Žene bolje čuvaju toplotu od muškaraca jer žensko telo održava protok krvi do vitalnih organa kao što su mozak i srce. Međutim, to znači da manje krvi stiže do ruku i stopala, ostavljajući ih stalno hladnim. Čarape i rukavice su nam tada najbolji prijatelji.
Dijabetes, koji se ne drži pod kontrolom, može dovesti do stanja koje se zove periferna neuropatija, koja oštećuje nerve u našim rukama i stopalima. Tada osećamo utrnulost, a ponekad i bol u rukama i stopalima. Budući da su ovi nervi takođe odgovorni za slanje poruka mozgu u vezi sa temperaturnim promenama, ruke i stopala mogu biti hladni.
Mišići pomažu u održavanju telesne temperature tako što proizvode toplotu. Nedostatak mišićnog tonusa doprinosi osećaju smrzavanja. Takođe, povećanje mišićne mase pokreće naš metabolizam, koji se bori protiv osećaja trajnog smrzavanja. Naravno, ako vam nedostaje mišićna masa, vežbe u teretani mogu pomoći u njihovoj izgradnji.
Nedostatak sna izaziva „pustoš“ u našem nervnom sistemu, što može da dovede i do osećaja hladnoće i drhtavice. Premalo sna smanjuje aktivnost u hipotalamusu, delu mozga koji kontroliše telesnu temperaturu. Osim toga, zbog umora od neprospavane noći, metabolizam radi sporijim tempom. Potrebno je spavati od sedam do devet sati noću kako bi se sprečio osećaj iscrpljenosti, hladnoće i drhtavice.