Najviše vode, malo masti i kalorija Foto: Shutterstock
Krastavac je namirnica čije su brojne zdravstvene prednosti iskoristljive bez obzira na doba godine. Leti nas osvežava, ali mu zima ništa ne oduzima – kad god da ga jedemo daje nam neophodne vitamine, minerale i antioksidante.
Prednosti krastavca se kreću od bolje hidratacije, gubitka težine i izbacivanja toksina, do zdravije i lepše kože. Spada u namirnice koje sadrže visok procenat vode, gotovo da nema masnoća, uz veoma malo kalorija.
Štaviše, naglašava čuveni nutricionista i holističar Manisha Copra, krastavac spada u namirnice sa najboljim nutritivnim profilom. Retke su druge povrtarske vrste koje imaju tako dobre prednosti poput krastavca ne samo za opšte zdravlje već i regulaciju telesne težine, posledično i sprečavanje hroničnih bolesti koje izaziva gojaznost. U jednoj manjoj porciji isečenog krastavca od 180 grama ima samo 8 kalorija, ali i:
Tu su i druge hranljive materije: magnezijum, kalijum, vitamin C, vitamin K i mangan. Manisha Copra izdvaja najvažnijih 7 prednosti krastavca.
Krastavac se većinski sastoji od vode, a uredna hidratacija je osnova dobrog zdravlja. Dakle, ovo povrće održava naše telo hidriranim dugo vremena a istovremeno diuretičkim svojstvima podstiče izbacivanje toksina. Važno je znati da je glavobolja jedan od najčešćih posledica dehidratacije, a da mnogi ljudi ne unose dovoljno tečnosti u toku dana.
Još jedna velika prednost krastavca je bogatstvo sadržajem vlakana. Ona sprečavaju zatvor i obezbeđuje redovno pražnjenje creva. Biljna vlakna su neuporedivo zdravija od životinjskih, brže se apsorbuju i utiču na bolju peristaltiku creva.
Krastavci imaju malo kalorija i masti, ali mnogo drugih hranljivih materija. Zanimljivo je da je krastavac „laka“ namirnica, a da nam daje duži osećaj sitosti. Nije bez razloga deo gotovo svih redukovanih režima ishrane koji imaju za cilj gubitak kilograma. Uz to, nisu zebeležene alergije na krastavac.
Dobar nutritivni profil zaslužan je i za to što krastavac može da pomogne u regulisanju nivoa šećera u krvi. Zbog toga je dobro uvrstiti ga u jelovnik i osoba sa dijabetesom, ali i onih koji nemaju ovakve probleme, jer je prevencija pola zdravlja. Uravnotežena ishrana sa malo masnoća utiče i na izbegavanje komplikacija u hroničnim bolestima metaboličnog i kardiovaskularnog sistema.
Krastavci su izuzetno bogati antioksidansima. Sprečavaju nakupljanje štetnih slobodnih radikala i njihovo oksidativno delovanje, što je osnova nastanka mnogih bolesti, među kojima i malignih. Poznato je da je u osnovi ovih bolesti loš imunski odgovor, a antioksidansi su u tom procesu neizbežne i najvažnije supstance.
Krastavac takođe sadrži vitamin A koji poboljšava naš vid. Zdravlje očiju bi trebalo održati što stabilnijim, jer ono prirodno opada kako starimo. Katarakta, makularna degeneracija, smanjenje vidnog polja i povišen očni pritisak su najčešće bolesti očiju, koje možemo prevenirati i barem malo odložiti i što boljim izborom namirnica.
Krastavci se često koriste kao deo preparata za negu kože jer njihovi sastojci imaju izuzetno umirujuća svojstva. Oni hlade, hidriraju i iniciraju prirodno izbacivanje toksičnih materija nagomilanih u slojevima epidermisa.