Gledaj etiketu, ali upotebi i sva čula, koliko je bezbedna hrana sa istekom roka trajanja
Kada kupujemo osnovne životne namirnice, veoma je važno da pažljivo čitamo deklaracije kako bismo smanjili rizik od potencijalnih zdravstvenih problema. Hrana sa isteklim rokom označenim kao „najbolje upotrebiti do“ u mnogim slučajevima može i dalje biti bezbedna za konzumaciju, jer ovaj datum prvenstveno ukazuje na kvalitet, a ne nužno na bezbednost proizvoda.
Šta se dešava posle isteka roka?
Nakon isteka ovog datuma, namirnice najčešće počinju da gube na ukusu i hranljivoj vrednosti. Iako u većini slučajeva neće izazvati zdravstvene tegobe, njihova hranjiva vrednost može biti smanjena u poređenju sa svežom hranom.
Datume na prehrambenim proizvodima (osim na adaptiranom mleku za odojčad) određuju proizvođači, i oni su uglavnom dobrovoljnog karaktera. Njihova svrha je da potrošačima pruže informaciju o periodu optimalnog kvaliteta i svežine proizvoda, a ne nužno o njegovoj bezbednosti.
Šta znače najčešće oznake na deklaracijama?
Najčešće oznake na deklaracijama imaju sledeća značenja:
„Najbolje upotrebiti do“ (Best By / Best if Used By/Before) označava period tokom kojeg proizvod zadržava optimalan ukus i kvalitet.
„Upotrebiti do“ (Use By) predstavlja poslednji preporučeni datum za konzumaciju. Ova oznaka se često koristi kod lako kvarljivih proizvoda i može biti povezana i sa bezbednošću hrane, naročito ako se proizvod ne čuva u odgovarajućim uslovima.
„Prodati do“ (Sell By) služi za upravljanje zalihama i označava period tokom kojeg proizvod treba da bude izložen za prodaju.
„Zamrznuti do“ (Freeze By) označava preporučeni rok za zamrzavanje proizvoda kako bi se očuvao njegov kvalitet.
Kada je reč o bezbednosti, važno je naglasiti da se neke namirnice, poput mleka ili određenih suhomesnatih proizvoda, mogu konzumirati i nekoliko dana nakon isteka datuma „najbolje upotrebiti do“, ali isključivo ukoliko su pravilno čuvane i ne pokazuju znake kvarenja.
Ukus, tekstura, hranjiva vrednost
Hrana čuvana u zamrzivaču može ostati bezbedna za konzumaciju veoma dugo, ali njen kvalitet (ukus, tekstura i hranjiva vrednost) vremenom opada. Slično važi i za proizvode iz ostave, poput konzervirane hrane, žitarica i testenine, koji mogu trajati godinama ukoliko je ambalaža neoštećena. Ipak, i kod ovih proizvoda može doći do postepenog gubitka kvaliteta.
Bez obzira na deklarisane rokove, bezbednost hrane ne treba procenjivati isključivo na osnovu datuma. Konzumiranje pokvarene hrane može dovesti do simptoma poput mučnine,povraćanja i dijareje.
Oslanjanje na čula
Zbog toga se preporučuje korišćenje čula pri proceni ispravnosti hrane. Znaci koji ukazuju da hrana nije bezbedna uključuju pojavu buđi, neprijatan ili neuobičajen miris, promenu boje, zgrušavanje, kao i neobičnu, sluzavu ili previše vodenu teksturu.
U pogledu čuvanja, mleko se u frižideru može držati oko sedam dana, dok se sveže meso, poput govedine i piletine, preporučuje upotrebiti u roku od jednog do dva dana. Jaja se mogu čuvati tri do pet nedelja u frižideru, dok suhomesnati proizvodi obično imaju rok trajanja od tri do pet dana nakon otvaranja.
Hranu je potrebno čuvati u čistom frižideru na temperaturi do 4 °C, dok temperatura zamrzivača treba da bude oko -18 °C.
Najbolji raspored namirnica u frižideru
Preporučuje se da se sirovo meso, riba i živina drže odvojeno od ostalih namirnica, po mogućstvu na najnižoj polici u frižideru, kako bi se sprečila kontaminacija. Takođe, nije preporučljivo čuvati jaja i mleko u vratima frižidera, jer su temperaturne oscilacije u tom delu najveće.
Namirnice iz ostave treba čuvati na hladnom i suvom mestu. Banane je poželjno držati odvojeno od drugog voća, jer ubrzavaju proces zrenja i kvarenja. Takođe, preporučuje se odvojeno čuvanje voća i povrća u frižideru.
Datumi na ambalaži predstavljaju koristan vodič, najpouzdaniji način procene ispravnosti hrane ostaje kombinacija pravilnog skladištenja i oslanjanja na sopstvena čula.
(eKlinika)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.