Naslovna / Ishrana

Raniji obroci mnogo su zdraviji za organizam

Priredio/la: S.St.|9:00 - 15. 10. 2022.

Ako jedemo ranije u toku dana biće nam lakše da održavamo dobru liniju, a konzumiranje obroka tokom dana u okviru 10 sati može da poboljša nivo šećera i holesterola u krvi

raniji obroci Ako jedemo sat vremena nakon buđenja biće nam lakše da izgubimo težinu Foto: Shutterstock

Raniji obroci doprinose bržem sagorevanju hrane, tvrde istraživači i ističu da je najbolje vreme za metabolizam kod većine ljudi od sredine do kasnog jutra. Jutro je najbolji deo dana za jelo i post, tvrde naučnici.

Raniji obroci su najbolji za metabolizam

– Unutrašnji biološki sat čini vas boljim u obavljanju različitih stvari u različito doba dana – rekla je za NBC News dr Courtney Peterson, vanredni profesor nauka o ishrani na University of Alabama u Birmingemu, koja nije bila uključena u studije.

– Čini se da je najbolje vreme za metabolizam kod većine ljudi od sredine do kasnog jutra – dodala je.

Ako jedemo ranije u toku dana biće nam lakše da izgubimo težinu, a konzumiranje obroka u okviru od 10 sati (od ukupno 24 sata), može da poboljša nivo šećera i holesterola u krvi, navodi se u dve nove studije objavljene u časopisu Cell Metabolism.

Kada se jede kasno, kalorije sporije sagorevaju

U jednoj studiji, istraživači su otkrili da ukoliko jedu kasnije u toku dana ljudi budu više gladni tokom perioda od 24 sata, za razliku od onih koji jedu iste obroke ranije tokom dana. Kada se jede kasno, kalorije se sporije sagorevaju, što dovodi do stvaranja masnog tkiva koje čuva višak kalorija. Ovakav način ishrane može povećati rizik od gojaznosti, zaključili su autori studije.

U drugoj studiji, sprovedenoj među vatrogascima koji rade u smenama, istraživači su otkrili da konzumiranje obroka u roku od 10 sati smanjuje veličinu čestica lošeg holesterola, što može da smanji faktore rizika za srčana oboljenja. Desetočasovni period za ishranu takođe poboljšao krvni pritisak i nivo šećera u krvi kod onih sa zdravstvenim stanjima kao što su dijabetes, visok krvni pritisak i visok holesterol.

Dve nove studije potvrđuju nalaze prethodnih koje ukazuju da ljudi tokom dana mogu da imaju idealan period za ishranu zasnovan na cirkadijalnim ritmovima tela, koji regulišu cikluse spavanja i buđenja i mogu da utiču na apetit, metabolizam i nivo šećera u krvi.

Raniji obroci i povremeni post

U studiji sa vatrogascima, na primer, 10-časovni period je idealan za funkcionisanje celokupnog organizma, otkrili su autori. Stroža ograničenja, prisutna u mnogim dijetama koje su za povremeni post, teško da organizam može da izdrži.

Nove studije su imale mali uzorak, ali nude uvid za buduća istraživanja. U prvoj studiji, 16 osoba koje su imale prekomernu težinu ili gojaznost isprobalo je dva plana ishrane u periodu od 24 sata. Neki od njih počeli su da jedu sat vremena nakon buđenja, dok su drugi prvi obrok imali oko 5 sati nakon buđenja. Jeli su iste obroke koji su sadržali isti broj kalorija i istu količinu hranljivih materija.

Istraživači su izmerili nivoe njihovih hormona i otkrili da je kasniji obrok smanjio nivo leptina, koji pomaže ljudima da se osećaju siti. Kod onih sa kasnim obrokom takođe su bile udvostručene šanse da tokom dana osećaju glad. Pri tome su žudeli za za skrobnom ili slanom hranom, kao i za mesom i mlečnim proizvodima, koji su energetski teške namirnice.

Istraživački tim takođe je otkrio promene u masnom tkivu, što bi moglo da dovede do veće šanse za stvaranje novih masnih ćelija i manje šanse za sagorevanje masti. 

Ne bi trebalo preskakati doručak

Oni koji kasno jedu sagorevaju oko 60 kalorija manje od onih koji tokom dana rano jedu.

– Telo drugačije obrađuje kalorije kada jedete kasno u toku dana. U tom slučaju jezičak na vagi naginje ka povećanja telesne težine i debljanju – kaže dr Peterson. – Iz ove studije prilično su jasne preporuke da ljudi ne bi trebalo da preskaču doručak – zaključila je dr Peterson.

Druga studija pratila je 137 vatrogasaca u San Dijegu, Kalifornija, koji su jeli mediteransku ishranu sa ribom, povrćem, voćem i maslinovim uljem tokom 12 nedelja. Među njima, 70 vatrogasaca jelo je tokom 10-časovnog perioda, a ostali su obroke imali u nešto dužem periodu, uglavnom oko 13 sati. Obroke su evidentirali u aplikaciji i nosili uređaje za praćenje nivoa šećera u krvi.

U grupi koja se hranila tokom perioda od 10 sati, većina vatrogasaca je jela između 8 ili 9 i 18 ili 19 časova. Vremenski ograničena ishrana povezana je sa zdravstvenim prednostima, kao što su manje štetno nakupljanje holesterola i smanjena srčana oboljenja.

Ograničeni period za ishranu omogućava telu da razgradi toksine

Među vatrogascima sa faktorima rizika za srčana oboljenja, kao što su visok krvni pritisak i visok šećer u krvi, vremenski ograničena ishrana smanjila je njihov krvni pritisak i nivo šećera u krvi.

Čini se da ograničeni period za ishranu omogućava telu da razgradi toksine i oslobodi se natrijuma i drugih stvari koje mogu da povećaju krvni pritisak i šećer u krvi, zaključili su autori studije.

Tokom perioda posta, „organi se malo odmore od varenja hrane kako bi mogli da preusmere svoju energiju ka obnavljanju ćelija”, rekao je za NBC News dr Satchidananda Panda, jedan od autora studije i profesor na Salk Institute. 

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Marija
9:28, 15. 10. 2022.
Odgovori

U svakom slucaju, mnogo bolje se osecam sutradan, kada uspem da mi zadnji unos hrane ne bude posle sest ili sedam sati uvece.
Hvala na savetima.

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo