Naslovna / Ishrana

Da li nam preti infarkt miokarda ako jaja jedemo svaki dan

Priredio/la: Ma.R.|11:00 - 12. 01. 2023.

Jedna nova opsežna studija koja je tokom 17.5 godina pratila gotovo 30.000 ispitanika ukazala je na vezu između konzumacije jaja i povećanog rizika od srčanih bolesti, kao i većeg mortaliteta

jaja Jaja su riznica proteina, belančevina, vitamina i minerala, a njihova preterana konzumacija se dovodi u vezu sa višim nivoima holesterola Foto: Shutterstock

Jaja su nezaobilazna namirnica u našim frižiderima. Bilo da su kokošija, koja se i najčešće koriste, guščija ili ćureća, radi se o riznici belančevina, vitamina grupe B, A i D, kao i brojnih važnih vitamina i minerala (cinka, gvožđa, kalcijuma, magnezijuma i riboflavina).

Razultati novog istraživanja: jaja i rizik od srčanog udara

Novo istraživanje bavilo se vezom između konzumiranja jaja i povećanog rizika od srčanih bolesti (srčani i moždani udar) i većeg mortaliteta. Na iznenađenje mnogih, pokazalo se da rizik postoji i da ljudi koji jedu više jaja imaju i veće mogućnosti da obole od bolesti srca

Ali, da li se to odnosi na sve ljude ili postoje posebno rizične kategorije?

Jaja i holesterol: da li je ova veza i najrizičnija za naše srce

Istraživači veruju da je razlog za ovu povezanost holesterol koji se nalazi u jajima. Međutim, treba reći da su ove tvrdnje u suprotnosti sa trenutnim mišljenjem većine nutricionista. Prema njemu, holesterol u određenim namirnicama među kojima su i jaja uglavnom nije razlog za zabrinutost. Upozorenja se prvenstveno odnose na zasićene masnoće koje se nalaze u puteru, siru i masnom mesu, jer one potvrđeno utiču na nivo holesterola. Istraživanja u poslednje dve decenije nisu dovodila jaja u vezu sa povišenim holesterolom.

Detalji istraživanja: da li ova namirnica utiče na viši rizik za srčani udar i povećani mortalitet

Nova studija, međutim, ipak povezuje konzumaciju jaja sa povećanim rizikom od srčanih bolesti i smrtnog ishoda. Istraživači sa Northwestern University u Čikagu prikupili su podatke iz šest američkih studija u kojima je bilo obuhvaćeno 29.615 ljudi. Studije su bile opservacione. To znači da su prikupljane informacije o ishrani ispitanika, a uz to je praćeno njihovo zdravstveno stanje. Dakle, od njih nije traženo da se pridržavaju neke striktne dijete.

Na početku istraživanja učesnici su dali detaljne informacije o svojoj ishrani, uključujući i koliko jaja jedu dnevno. Naveli su i druge detalje o svom životnom stilu, kao što je fizička aktivnost. Studija je otkrila da za svaku polovinu konzumiranog jaja dnevno, ljudi imaju 6 odsto veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti tokom 17,5 godina, koliko su u studiji praćeni. Veći rizik od smrti je u istom periodu iznosio 8 odsto. 

Prosečan Amerikanac konzumira približno 295 mg holesterola dnevno, uključujući i 3 do 4 jaja nedeljno.

Holesterol iz jaja kao okidač rizika

Da bi saznali da li je holesterol u jajima razlog ove povezanosti, istraživači su zatim odvojeno pratili pojedinačni unos holesterola. Za svakih dodatnih 300 mg holesterola unesenih dnevno (iz jaja, mesa i mlečnih proizvoda sa visokim sadržajem masnoća), učesnici su imali 17 odsto veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Takođe, i 18 odsto veći rizik od smrti.

Kada su naučnici uporedili rizike povezane sa konzumacijom jaja i holesterola, otkrili su da sadržaj holesterola u jajima objašnjava povećanje rizika uočenih upravo njihovim konzumiranjem. Inače, smernice britanskih nutricionista preporučuju jaja kao deo zdrave, uravnotežene ishrane, jer su ona dobar izvor proteina i vitamina. Ovo istraživanje bi možda moglo u budućnosti da bude polazna osnova za ažuriranje smernica koje se tiču namirnica sa višim nivoom holesterola.

Mane studije i komentari dijetetičara

Victoria Taylor, viši dijetetičar u British Heart Foundation konstatuje da je i do sada bilo priče o količini pojedenih jaja, bolestima srca i poremećaja cirkulacije. Ona međutim dodaje da ovakve studije mogu ukazati na povezanost, ali ne direktno na uzrok i posledicu, kao i da je potrebno više istraživanja. Sugeriše i da je ključ dobrog zdravlja u umerenosti, i kada je reč o jajima i bilo kojoj drugoj namirnici.

Prednosti ove studije prvenstveno su u njenoj veličini, odnosno broju ispitanika i dužini praćenja. Informacije prikupljene o ishrani učesnika takođe su bile veoma detaljne. To znači da su istraživači mogli da uzmu u obzir koliko su učesnici konzumirali zasićene masnoće, meso, vlakna i natrijuma. Mana je svakako, kažu naučnici koji su komentarisali rezultate, to što nije bila fokusirana isključivo na konzumaciju jaja. Moguće je, na primer, da ljudi koji već imaju veći rizik od srčanih bolesti i smrti zbog drugih nepoznatih faktora takođe jedu više jaja. Ostalo je nepoznato i da li su neki ljudi u toku studije drastično smanjili ili povećali unos jaja, kao i da li je to uticalo na njihove rizike.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo