Iznenađujuće svojstvo crnog bibera pomaže u refleksu gutanja kod pacijenata koji su preživeli moždani udar
Crni biber znamo kao začin, ali su istraživači u Japanu ispitali kako miris njegovog ulja utiče na gutanje. Kod starijih osoba koje su preživele moždani udar, refleks gutanja pokrenuo se brže posle izlaganja tom mirisu. Nalaz se odnosi na refleks koji su istraživači merili u kontrolisanim uslovima.
Zašto gutanje može da bude otežano posle moždanog udara
Dok jedemo ili pijemo, mišići usta i grla rade usklađeno kako bi zalogaj ili gutljaj stigao do jednjaka. Tokom gutanja disajni putevi se nakratko zatvaraju. Taj niz pokreta obično se odvija automatski.
Posle moždanog udara osoba može slabije da oseti hranu u ustima ili teže da pokrene mišiće koji učestvuju u gutanju. Otežano gutanje zove se disfagija. Nekome više smeta tečnost, dok drugi teže gutaju određenu hranu. Kada hrana, tečnost ili pljuvačka dospeju u disajne puteve, reč je o aspiraciji. Ona može da poveća rizik od upale pluća. Zato istraživači ispituju da li čulni nadražaji, među kojima je i miris, mogu da utiču na pokretanje refleksa gutanja.
Kako su istraživači ispitali miris ulja crnog bibera
U jednomesečnoj randomizovanoj kliničkoj studiji u časopisu Journal of the American Geriatrics Society učestvovalo je 105 starijih osoba koje su preživele moždani udar i živele u ustanovama za dugotrajnu negu u Japanu. Istraživači su ih nasumično rasporedili u tri grupe. Uporedili su dejstvo mirisa ulja crnog bibera sa dejstvom mirisa ulja lavande i sa destilovanom vodom.
Osoblje je pomagalo učesnicima da neposredno pre obroka jedan minut udišu kroz nos. Svaka grupa bila je izložena samo jednoj od tri ispitivane supstance. Tako su istraživači mogli da uporede reakcije u istim uslovima. Jedno od glavnih merenja bilo je vreme potrebno da se pokrene refleks gutanja. Istraživači su beležili i koliko su puta učesnici spontano progutali tokom jednog minuta. Ta dva podatka pokazala su koliko brzo i koliko često se gutanje pokretalo tokom ispitivanja.
Šta se promenilo posle izlaganja mirisu
Posle jednog minuta izlaganja mirisu ulja crnog bibera, refleks gutanja pokrenuo se brže nego posle izlaganja ulju lavande ili destilovanoj vodi. Tokom udisanja mirisa bibera učesnici su i češće spontano gutali. Istraživači su, dakle, zabeležili promenu već pri kratkom izlaganju mirisu.
U grupi koja je koristila ulje crnog bibera, refleks se i posle mesec dana pokretao brže nego na početku ispitivanja. Ovaj rezultat pokazuje kako su učesnici reagovali na ponavljano izlaganje mirisu tokom tog perioda. Koliko dugo bi promena trajala po završetku ispitivanja ostaje otvoreno pitanje. Brzina refleksa samo je jedan deo procene gutanja. Za bezbedan obrok važno je i kako osoba žvaće, kako pomera zalogaj kroz usta i da li hrana ili tečnost dospevaju u disajne puteve. Da li miris ulja crnog bibera smanjuje učestalost aspiracije ili upale pluća ostaje pitanje za dalja istraživanja.
Kakve veze ovaj nalaz ima sa biberom u hrani
U studiji su istraživači ispitali reakciju na miris ulja crnog bibera. Učesnici su bili izloženi mirisu neposredno pre jela, bez dodavanja bibera u obrok u okviru ispitivanja. Kada začin dodamo u hranu, istovremeno osećamo njegov miris, ukus i ljutinu.
Istraživači su radili sa starijim osobama koje su preživele moždani udar i kojima je bila potrebna dugotrajna nega. Otežano gutanje može da ima različite uzroke, pa je za svaku osobu važno da se najpre utvrdi zbog čega se javlja. Rezultati ove studije odnose se na grupu i postupak koje su istraživači ispitali.
Ako osoba već ima plan ishrane zbog otežanog gutanja, o promenama obroka treba da razgovara sa timom koji je prati. Isto važi i za primenu ulja crnog bibera. O tome šta osoba može bezbedno da jede i pije odlučuje se na osnovu procene gutanja.
Kada tegobe sa gutanjem zahtevaju pregled
Ako osoba često kašlje ili se zagrcne dok jede ili pije, treba da se javi lekaru. Na pregled treba da se javi i ako ima osećaj da hrana zastaje u grlu ili grudima. Promukao glas koji posle gutljaja zvuči vlažno ili kao da krklja takođe može da ukaže na teškoće sa gutanjem.
Za pregled je korisno da osoba ili njen negovatelj opišu kada se tegobe javljaju. Na primer, neko može da kašlje posle gutljaja vode, dok drugome više smeta čvrsta hrana. Lekaru treba pomenuti i ako obroci traju sve duže ili ako osoba gubi na težini.
Posle moždanog udara o ovim tegobama treba odmah obavestiti tim koji prati oporavak. Procena gutanja može da pomogne da se odredi koja gustina tečnosti, tekstura hrane ili položaj tokom obroka odgovaraju toj osobi. Plan se prilagođava njenim tegobama i tome kako se gutanje menja tokom oporavka.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.