Prvi poljubac se nikada ne zaboravlja: Zašto pamtimo svaki detalj i posle nekoliko decenija?

   ≫   
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Sećanje na prvi poljubac, koje sveže čak i decenijama kasnije, posledica je kombinacije nečeg novog i nepoznatog, jakih emocija i oslobađanja moćnih neurohemikalija, kažu psiholozi. Intenzivne emocije i neurohemikalije zajedno rade na „urezivanju“ iskustva u dugoročno pamćenje.

Prvi poljubac je „prvi put“ događaj kojem mozak daje prioritet

Prvi poljubac je potpuno novo i jedinstveno iskustvo, značajna lična prekretnica i „prvi put“ događaj koji se izdvaja od rutinskih svakodnevnih aktivnosti. Mozak daje prioritet novim događajima za poboljšano kodiranje memorije jer se doživljavaju kao važni za učenje i buduće reference. Naknadni poljupci, iako potencijalno prijatni, nemaju ovaj jedinstveni kvalitet „prvog puta“, što ih čini manje izraženim u sećanju.

Jake emocije deluju kao snažan signal mozgu da je događaj važan i da ga treba zapamtiti. Prvi poljubac obično se dovodi u vezu sa naletom pomešanih emocija, kao što su:

- Uzbuđenje i iščekivanje

- Nervoza ili anksioznost

- Zadovoljstvo

- Ranjivost.

Neurohemijski „koktel“

Reakcija mozga na prvi poljubac uključuje "poplavu" neurotransmitera i hormona koji olakšavaju konsolidaciju pamćenja.

Dopamin: Ovaj „hormon sreće“ aktivira puteve nagrađivanja u mozgu, stvarajući osećaj euforije i zadovoljstva i terajući mozak da želi da ponovo doživi događaj. Pojačano oslobađanje dopamina tokom ovog novog iskustva stvara „otisak“ u mozgu.

Oksitocin: Poznat kao „hormon ljubavi“, oksitocin podstiče osećaje naklonosti, vezanosti i vezivanja, što dodatno produbljuje značaj događaja.

Adrenalin i kortizol: Ovi hormoni stresa, koji se oslobađaju zbog nervoze ili uzbuđenja, pojačavaju uzbuđenje i poboljšavaju kodiranje pamćenja signalizirajući mozgu da obrati pažnju na detalje.

Prvi poljubac ostavlja neizbrisiv trag u pamćenju

Prvi poljubac, koji razmene dve osobe označava početak svake nove ljubavne priče i ostavlja neizbrisiv trag u pamćenju. Američki psiholog John Neil Bohannon III sa Butler University u Indianapolisu, stručnjak za pamćenje i fotografska sećanja koja se fiksiraju u pamćenju pri događajima od epohalne važnosti (poput ubistva J. F. Kennedy, iskrcavanja na Mesec ili terorističkog napada 11. septembra 2001.), intervjuisao je stotinjak muškaraca i žena tražeći od njih da naprave neku vrstu klasifikacije raznih sećanja iz svojih života. Rezultati su pokazali da je prvi poljubac događaj koji se najdublje urezao u pamćenje, čak do te mere da su se ispitanici uspeli prisetiti do 90 odsto detalja, čak i ako je od tada prošlo više decenija. A to je mnogo više nego što su upamtili o prvom polnom odnosu.

Poljupcem biramo partnera

Prema istraživanju nemačke antropološkinje Ingelore Ebberfeld, dve trećine žena uverene su da je muškarac koji se dobro ljubi ujedno i dobar ljubavnik. U stvari, već od tog prvog izliva osećaja poljupcem može mnogo da se sazna mnogo o svom partneru - može da se nasluti da li je nežan, romantičan, strastven, impulsivan, da li misli na to da pruži užitak ili samo da ga primi...

Do istog zaključka došlo je i istraživanje naučnika sa University of Oxford. Britanski su naučnici pokušali su da shvate zašto se ljudska bića ljube od praistorije, kao i da provere  koja je od tri glavne teorije o funkciji poljupca usnama najtačnija u današnje vreme:

- Poljubac služi prvenstveno za povećanje uzbuđenosti pre polnog odnosa?

- Ili je to instrument za procenu genetskog kvaliteta potencijalnih partnera?

- Da li služi da zadrži par u vezi?

Odgovori više od 300 muškaraca i 594 žene u dobi između 16 i 63 godine na pitanja iz  upitnika dovode do zaključka da poljubac u prvom redu pomaže u pronalaženju odgovarajućeg partnera. Drugim rečima, "prvo ću te poljubiti, a onda ću te odabrati".

Uticaj prvog poljupca na zdravlje 

Ipak, i druge dve teorije ne treba zanemariti. U ponavljanom uzajamnom kontaktu usana i jezika dvoje ljubavnika, i ne htejući, razmenjuju se važne informacije za nastavak odnosa, kako onog seksualnog tako i afektivnog. I ne samo to. Prema mišljenju antropološkinje Helen Fisher, postoje dokazi da pljuvačka sadrži testosteron, hormon koji povećava želju. Dakle, poljupcima bi muškarci mogli da prenesu testosteron ženi kako bi u njoj podstakli seksualnu želju.

Osim toga, pljuvačkom se razmjenjuju endorfini, koji se luče u posebnim situacijama, kao što su izlivi strasti i ljubavi: to su hormoni koji stvaraju osećaj zadovoljstva i istovremeno smiruju. A odgovor na pitanje zašto je osećaj smirenosti bitan treba tražiti u praistoriji, kad muškarci nisu mogli da dopuste distrakcije jer su stalno morali da budu na oprezu zbog spoljašnjih opasnosti koje bi mogle da ugroze njihovo preživljavanje. S druge strane, žene su oduvek nastojale da pronađu "oca" za svoje potomke, a to je podrazumevalo hranu i zaštitu. Stoga, endorfini deluju poput anksiolitika, s funkcijom da umire muškarca i spreče njegov odlazak odmah nakon "parenja".

Uloga dopamina

Prilikom ljubljenja aktivira se i dopamin, neka vrsta "prirodne droge" koja i njemu i njoj pruža osećaj užitka i zadovoljstva.

- Dotok dopamina tokom strastvenog poljupca izaziva osećaj uzbuđenja i želje, ali ponekad i opsesivne misli kakve mnogi od nas imaju, gotovo kao kod zavisnosti od narkotika, uvek kad počinje neka nova ljubavna priča – kaže u svom eseju "Nauka poljupca" biolog Sheril Kirshenbaum sa The University of Texas. 

- To nije ništa neobično jer taj neuroprenosnik deluje na isti deo mozga koji je stimulisan prilikom udisanja kokaina. Tera nas da želimo još i daje nam energiju. Postoje osobe pune dopamina koje ne osećaju više glad ili otkrivaju da mogu bez sna, odnosno imaju iste one simptome kakvima obično opisujemo zaljubljivanje. Srećom, dopamin ima još mnogo drugih učinaka osim što nas tera na luckasto ponašanje: omogućuje nam da prepoznajemo zanimljive situacije, da pamtimo prijatna iskustva i tražimo nova – objašnjava Kirshenbaum.

Četvrti molekul čije se lučenje stimuliše poljupcem je oksitocin, takozvani "hormon ljubavi", koji pospešuje stabilnost odnosa. I to je ujedno razlog zašto se za očuvanje veze preporučuje "ekstra" doza poljubaca.

(eKlinika.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>