Rizik od demencije raste sa brojem popušenih cigareta dnevno: Šta da očekujete ako pušite 10 ili 20 cigara
Velika naučna analiza, koja je obuhvatila oko 2,8 miliona ljudi, otkrila je da pušenje ima veze sa povećanim rizikom od razvoja demencije, Alchajmerove bolesti i vaskularne demencije, pri čemu rizik direktno raste sa povećanjem broja popušenih cigareta u toku dana.
Što više cigareta, to veći rizik od demencije
Prema studiji, koju su predvodili istraživači sa Curtin University u Australiji, a koja je objavljena u časopisu eClinicalMedicine, pušači se suočavaju sa 31 odsto većim rizikom od razvoja demencije u poređenju sa osobama koje nikada nisu pušile. Kada se posmatraju pojedinačni oblici bolesti, taj rizik raste na 40 procenata za Alchajmerovu bolest i na čak 52 odsto za vaskularnu demenciju.
Istraživači su uočili jasnu vezu između dnevne količine cigareta i verovatnoće obolevanja:
- osobe koje puše 10 cigareta dnevno imaju 16 odsto veći rizik od demencije
- kod onih koji puše 20 cigareta dnevno, rizik skače na 34 procenata u odnosu na nepušače.
Vodeći istraživač ove analize Mario Serfo izjavio je da ovi nalazi ukazuju na potrebu da se, pored dobro poznatih rizika po srce, pluća i pojave karcinoma, mnogo više pažnje posveti uticaju pušenja na zdravlje mozga. On je dodao da veza između duvana i demencije postaje sve snažnija kako se broj konzumiranih cigareta povećava.
Prestanak pušenja smanjuje rizik
Ohrabrujući podatak iz studije pokazuje da bivši pušači nemaju veći rizik od razvoja demencije u poređenju sa osobama koje nikada nisu pušile, kao i da je njihov rizik znatno niži nego kod ljudi koji nastavljaju da puše.
Ipak, autori napominju da rezultati ove analize ne dokazuju direktnu uzročno-posledičnu vezu između pušenja i demencije, ali predstavljaju snažan naučni doprinos dokazima da prestanak pušenja može pomoći u smanjenju rizika od razvoja ove bolesti.
Poziv na uvođenje upozorenja o zdravlju mozga
Koautorka studije Blossom Stephan apelovala je da se zdravlje mozga obavezno uključi u razgovore o štetnosti pušenja i zdravstvenim prednostima ostavljanja cigareta. Takođe, istraživački tim naglašava da je neophodno proširiti kampanje za kontrolu duvana kako bi one jasno upozoravale na uticaj pušenja na moždane funkcije i kognitivne sposobnosti. U tom kontekstu, stručnjaci preporučuju da se upozorenja o zdravlju mozga uvrste na paklice cigareta i integrišu u programe za odvikavanje od pušenja, dok za naredni period najavljuju dodatna istraživanja koja će ispitati da li trenutak prestanka pušenja i dužina apstinencije utiču na nivo rizika od demencije.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.